Svjetski dan slobode medija, odnosno sredstava društvene komunikacije, koji ove godine obilježavamo 4. svibnja, utemeljen je na Drugom vatikanskom saboru. Obvezu obilježavanja za cijelu Katoličku crkvu na sedmu uskrsnu nedjelju uveo je papa Pavao VI., a prvi put slavljen je 1967. godine, od kada Sveti Otac za tu prigodu šalje i posebnu poruku.

Na prijedlog UNESCO-a, koji je usvojila Opća skupština UN-a, 3. svibnja obilježava se u cijelom svijetu kao Svjetski dan slobode medija. UNESCO, kao jedina Agencija Ujedinjenih naroda koja se bavi promicanjem slobode medija i slobode izražavanja, na taj dan dodjeluje nagradu, kao što to čine i brojne druge novinarske ustanove i medijske kuće.

Crkva je, vidimo, znatno prije svjetovnih institucija uvidjela važnost medija i ima pravo i dužnost služiti se masovnim medijima, koji su od velike pomoći u širenju i naviještanju evanđelja. Na Dan medija svjetska javnost se svake godine podsjeća na nezaobilaznu ulogu medija i medijskih djelatnika u izgradnji i očuvanju dijaloga i demokracije u društvu. Ovaj dan služi i da podsjeti cijeli svijet na temeljna načela slobode medija i da se oda počast novinarima koji su izgubili živote dok su obavljali svoj posao.

Ovogodišnja Papina poruka

Papa Benedikt XVI. za ovogodišnji, 42. Dan slobode medija odabrao je temu: "Sredstva društvenih komunikacija: na raskrižju između protagonizma i služenja. Tražiti istinu da bi ju se dijelilo". Izabrana tema, kako se ističe u priopćenju Papinskog vijeća za sredstva društvene komunikacije, poziva na razmišljanje o ulozi medija u odnosu na sve prisutniju opasnost da postanu autoreferencijalni, te apelira da ostanu isključivo oruđa u službi istine. Kardinal Bozanić prošle je godine u povodu Dana medija poslao poruku svim medijskim djelatnicima, rekavši da ono što oni nude prođe "kroz sito istinitosti, dobrote i važnosti". Pojasnio je i razliku između katoličkog novinara i novinara katolika, istaknuvši kako Crkva s puno poštovanja i pastoralne ljubavi misli na novinare katolike koji rade u drugačijem okruženju te da Crkva u njima vidi i očekuje nove svjedoke.

Mediji u Hrvatskoj

Kao što mediji mogu obogatiti kulturu naroda, na isti način mogu degradirati njezino dostojanstvo i kvalitetu preko ponude bezvrijednih programa. Ponuda hrvatskih medija svakim danom je sve veća. Sve je više časopisa, novina, televizijskih i radijskih programa sličnih sadržaja bez pravih novosti i vrijednosti.

U Hrvatskoj danas imamo 18 televizijskih kuća, oko 140 radijskih postaja, oko 35 tjednika, 60 dvotjednika, mnogobrojnih časopisa i 14 dnevnih novina.

Na hrvatskome katoličkom medijskom prostoru uz najjače, Informativnu katoličku agenciju, Hrvatski katolički radio, Radio Mariju i tjednik Glas koncila, izlazi oko 40 katoličkih časopisa i sve više internetskih portala. Na pitanje koja je zapravo svrha crkvenih medija, pokojni papa Ivan Pavao II. je, podsjećajući na Isusove riječi upućene učenicima, zapisane u 10. poglavlju Evanđelja po Mateju, rekao: "Što vam govorim u tami, recite na svjetlu i što na uho čujete, propovijedajte po krovovima".

Mjesto i uloga novinara

Iako zakoni određuju koji podaci moraju biti dostupni, hrvatska javnost još uvijek ne zna osnovne podatke o medijskoj sceni. Nepoznati su podaci o čitanosti, slušanosti i gledanosti, ne zna se prihod medijskih kuća niti stvarna vlasnička struktura.

Vodeće medijske korporacije nemaju primarni interes u razvijanju zdrave hrvatske javnosti već im je glavni cilj izvući što veći profit. Novinari su tako opkoljeni s nekoliko strana i imaju sve uži prostor u kojemu moraju djelovati. Uz državu i vlasnika medija, novinari sve češće moraju ‘paziti’ i na oglašivače koji donose najveći novac mediju.

Novinari su nezaštićeni i imaju najlošiji status djelatnika s visokom stručnom spremom. Uz sve probleme, cenzuru i autocenzuru, novinari su ipak posrednici i most pojedinaca u globalno povezani svijet. Međutim, u svijetu još uvijek postoje vlade zemalja koje ne žele slobodne medije. Novinare zatvaraju, proganjaju, muče i ubijaju. Prošle godine u svijetu je ubijeno 65 novinara, što 2007. godinu čini najsmrtonosnijom za novinare u poslijednih desetak godina. Najviše novinara je ubijeno u Iraku, njih 32, dok je najviše zatvorenih novinara u Kini. Prema podacima Reportera bez granica, Hrvatska se 2007. godine na ljestvici od 169 zemalja nalazila na 41. mjestu po slobodi medija. Među 20 najbolje rangiranih zemalja 14 je iz Europe, a na zadnjim mjestima najviše je zemalja iz Azije, Afrike i Bliskog Istoka.

Povijesni razvoj medija

Svim ljudima je zadano komunicirati i bez komunikacije nijedan čovjek ne bi mogao opstati na svijetu. Pretpostavlja se da su već prvi ljudi počeli razvijali određenu komunikaciju, prenosili svoja iskustva, poruke i priče. Veći razvoj u javnom komuniciranju dosegnut je izumom pisma što je omogućilo ljudima da zapišu mnogobrojne spoznaje najnaprednijih članova roda i plemena. Konjanici novinari prvi su pokretni mediji koji su širili poruke. Prenosili su carske obavijesti i čitali ih na javnim trgovima. Takve poruke su ručno pisane na skupom papiru i bile su dostupne tek nekolicini najbogatijih. To, ručno novinarstvo odvijalo se sve do Gutenbergova izuma tiskarskog stroja i pojave rototiska. Zahvaljujući tiskarstvu stvaraju se i novine u današnjem obliku s rubrikama, urednicima, novinarima i cijelom novinarskom organizacijom. Međutim, pravi razvoj uslijedio je tek otkrićem elektroničkih sustava javnoga komuniciranja. To je najprije radijsko novinarstvo početkom 20 stoljeća, koje prenosi živi ljudski govor i emocije. Pojavom televizije, i radio i novine ostale su u drugom planu. Televizija, za razliku od njih, prenosi i zvuk i sliku te je zanimljivija i jednostavnija za praćenje, pa je i najomiljenija. Posljednjih 20-ak godina, pojavom računala i interneta i mediji su ušli u novu fazu razvoja. Televizija je i dalje na prvom mjestu po praćenju i zanimljivosti ali novi mediji (internet, teletekst , multimediji) pretekli su je u drugim ponudama.

Prednosti razvoja medija

Novinarstvo iz dana u dan u svim medijima doživljava brojne promjene. Razvojem i pojavom novih medija svaka osoba može sudjelovati u kreiranju medija. Postoje mnoge internet-stranice sa brojnim forumima, mogućnosti sudjelovanja sa svojim tekstovima, kolumnama i blogovima. Prednost novih medija je u njihovoj globalnosti, u tome što pružaju mogućnost anonimnosti, mnogo su slobodniji i aktualniji.

Mediji dakle danas nisu samo posrednici nekog sadržaja već sve više oblikuju naše vrijeme i određuju naše postupke i razmišljanje. Od medija svi nešto očekujemo. Zato Papa Benedikt XVI. na kraju izražava želju da uvijek bude odvažnih djelatnika u komunikaciji, koji će biti istinski svjedoci istine i koji će znati u svjetlu vjere tumačiti pitanja s kojima je društvo danas suočeno.