Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Sedmerac
 
KORIZMA

Odgovara: Matija Antun Mandić
 

1. Što je to Korizma?

Pojam Korizma ili Četrdesetnica dolazi od latinske riječi quadragesima, a koja unutar crkvene liturgijske godine označava jedno vrlo specifično vremensko razdoblje u trajanju od četrdeset dana. To je, dakle, jedan period liturgijskog vremena unutar kojega se cijela Kristova Crkva poziva da intenzivnim oznakama posta, molitve, pokore i dobrih djela, pripravi svoj duh i tijelo za svečanu proslavu svetkovine Kristova slavnog uskrsnuća.

2. Zašto Korizma ili Četrdesetnica traje četrdeset dana?

Unutar traženja smislenog razloga zašto Korizma traje upravo četrdeset dana, otkriva nam se dubina i bogatstvo liturgijske simbolike koja je utemeljena na Svetome pismu i kršćanskoj tradiciji. Naime, Korizma je simbolično povezana s izlaskom izabranog naroda iz egipatskog ropstva i njegovim duhovno-pročišćavajućim četrdesetogodišnjim putovanjem do Obećane zemlje, s Mojsijevim i Ilijinim četrdesetodnevnim postom, te s Isusovom četrdesetodnevnom kušnjom i postom u pustinji.

3. Kada je nastala Korizma?

Sama ideja nastanka priprave za slavlje svetkovine Uskrsa te njezino četrdesetodnevno trajanje, plod je doista jednoga vrlo opsežnog i bogatog sazrijevanja kršćanske duhovnosti unutar povijesti Crkve. Tako već 306. god. pronalazimo kod sv. Petra Aleksandrijskog, unutar tzv. Epistula canonica, spominjanje jedne specifične četrdesetodnevne vazmene priprave, a koju su krasile oznake posta i molitve. Točnu godinu nastanka Korizme u današnjem smislu ne možemo sa sigurnošću ustvrditi no, prema brojnim drugim svjedočanstvima, možemo pretpostaviti njezinu praktičnu ustaljenost već od IV. stoljeća.

4. Što je to Pepelnica?

Pepelnica ili Čista srijeda uzima se kao ''službeni'' početak korizmenog razdoblja unutar liturgijske godine, a koje traje sve do mise Večere Gospodnje, odnosno, Velikog četvrtka. Sam naziv vjerojatno potječe od vrlo simboličnog obreda pepeljenja vjernika koji se vrši na taj dan. Pepeo svojim simbolizmom prolaznosti, žalosti i pokore, nastoji vjernicima posvijestiti i približiti stvarnost riječi knjige Postanka: Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti. Poziva na korjenitu izmjenu dosadašnjeg načina življenja te usmjerenje prema nadi pobjede Kristova križa, odnosno, radosti Uskrsa.

5. Što je to Cvjetnica?

Cvjetnica ili nedjelja muke Gospodnje naziv je za Šestu korizmenu nedjelju kojom započinje tzv. Veliki tjedan pred samu svetkovinu Uskrsa. Kako se liturgija tog dana, osim spomena Isusove muke, spominje još i Isusova mesijanskog ulaska u Jeruzalem, i ovaj naziv vjerojatno potječe iz same simbolike vjerničke procesije u kojoj vjernici, uz pjesmu i molitvu, sudjeluju noseći palmine, maslinove ili koje druge zelene grančice.

6. Kako je nastala pobožnost križnog puta?

Križni put spada u pučku pobožnost po kojoj vjernici štuju te ujedno i izražavaju svoju vlastitu duhovnu svjesnost veličine Kristove muke. Same začetke ove pobožnosti pronalazimo u pobožnim gestama prvotnih hodočasnika u Svetu zemlju, koji su posjećivali mjesta Kristove muke te, vrativši se svojim domovima, raznim imitacijama rado obnavljali svoje duhovne dojmove s tih hodočašća. U 17. stoljeću pronalazimo svjedočanstva o obavljanju sadašnjeg oblika križnog puta koji se vršio samo u franjevačkim crkvama a, papa Klement XII. ubrzo ga je dopustio i u svim ostalim crkvama, precizno odredivši četrnaest postaja.

7. Što Korizma treba predstavljati u životima vjernika?

Sveukupna simbolika Korizme izrazito je upućena na pokoru i temeljitu duhovnu obnovu svih vjernika te je nužna za ispravno i potpunije shvaćanje vazmenog otajstva. Kao takva, unutar vjerničkog života i shvaćanja, ona bi trebala predstavljati jedno doista milosno ovozemaljsko vrijeme koje Bog poklanja ''starome'' čovjeku da se obrati i povjeruje evanđelju te oživi puninu bogatstva svojeg krštenja da bi, kao ''novi'' ljudi, započeli i ''novi'' život u slavi sa Kristom.

 


© 1999-2020 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

 

U suradnji s