Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Moje mišljenje
 
Bauk totalitarizma kruži Europom

Piše: Marijan Križić
 
Hrvatski mučenici u temeljima europske demokracije

Gospodarska kriza koja je u nekim europskim zemljama poprimila zabrinjavajuće razmjere, kojima se ne vidi kraj, potencijalno je žarište za bujanje različitih ekstremnih ljevičarskih i desničarskih političkih opcija, koje dobivaju sve veću potporu birača.

Ta činjenica zapravo i jest najveća opasnost koja se nadvija nad suvremenom Europom. Jer kriza će proći kao što je i došla, ali ako se u takvim okolnostima u jednoj zemlji ugnijezdi kancerogeno tkivo neonacističkih i neokomunističkih političkih opcija, koje u pravilu smjeraju preuzeti svu vlast, posljedice mogu biti kobne. Dosta se prisjetiti boljševičke pošasti, koja je tijekom 1. svjetskog rata uzurpirala vlast u Rusiji i uvela tu golemu zemlju, a potom i zemlje u njezinu okruženju u krvavu kupelj koja je odnijela desetke milijuna žrtava. Nedugo potom je Mussolini maršem na Rim preuzeo vlast i nametnuo fašistički režim u Italiji, koja je postala rasadište imperijalne politike i osvajačkih ratova. Duboka kriza i golema inflacija koja je tresla Weimarsku republiku, omogućila je dolazak Hitleru na vlast. U svim tim zemljama krhko sjeme demokracije, brutalno je zgaženo komunističkom, fašističkom i nacističkom čizmom i svijet je uveden u još veći i brutalniji rat.

Demokratski poredak bi trebao biti u službi čovjeka i utoliko je on, uz sve njegove nedostatke ipak najbolji poredak. Njegovi nedostaci, ponajprije očituju se kao nedostaci samoga grješnog čovjeka, koji često i na različite načine odlučuje prema prohtjevima svoje pale naravi. To, međutim nipošto nije razlog i opravdanje da skupina uzurpatora sama sebe proglasi elitom, pa u ime kvaziznanstvenih teorija o zakonitosti kretanja društva (na klasnim ili rasnim načelima, svejedno) gulazima, logorima i masovnim pogubljenjima utjeruje čovječanstvo u bolju budućnost, koja nikako da se ostvari. Svjesna opasnosti od totalitarizama svih boja, Europa je svoju demokratsku iskaznicu potvrdila Rezolucijom o europskoj savjesti i totalitarizmu, koju je Europski parlament donio 2. travnja 2009., a kojom je određeno da se 23. kolovoza obilježava kao "Mješoviti dan komemoracije za žrtve nacizma i komunizma". Spomen je to na dan kada je 23. kolovoza 1939. potpisan njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju, poznatiji kao Sporazum Molotov-Ribbentrop, kojim su utvrđene interesne sfere u Istočnoj Europi između Hitlerova Trećeg Reicha i Staljinova SSSR-a. Na temelju tog sporazuma uslijedio je 1. rujna 1939. njemački vojni napad na Poljsku sa zapada i sovjetski 17. rujna s istoka. Dakle Hitlerova nacionalsocijalistička Njemačka i Staljinov komunistički Sovjetski Savez svojom su agresijom srušili mir u tadašnjoj Europi i izazvali najveći rat u povijesti čovječanstva. Tek nakon napada Njemačke na SSSR, 22. lipnja 1941., komunisti su promijenili stranu i, silom prilika, priklonili se saveznicima. Potom su se, potpuno u duhu svoje ideološke prilagodljivosti i relativizma, nametnuli kao tobožnji zaštitni znak antifašizma.

Svojim jasnim i korjenitim otklonom od svakog totalitarizma suvremena Europa zapravo daje za pravo onima da je borba za demokratska načela nespojiva s bilo kojim totalitarizmom te da se niti jedan totalitarizam ne može opravdavati drugim. Drugim riječima, ako je antifašizam otklon i borba protiv fašističkog totalitarizma, onda se komunizam, odgovoran za desetke milijuna žrtava, ni pod kojim uvjetima ne može ugurati pod kabanicu antifašizma. Na poticaj pape Ivana Pavla II., koji je 3. listopada 1998., prigodom proglašenja blaženim kardinala Stepinca u Mariji Bistrici, pozvao na sjećanje na mučenike "koji su tijekom stoljeća nikli u ovim krajevima", hrvatski biskupi odredili su da 9. rujna bude Dan hrvatskih mučenika, koji će se na poseban način obilježavati u Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini. Toga je dana, 1493. g., na Krbavskom polju u bitci s Turcima u jednom danu izginulo 10.000 vojnika u obrani domovine.

Od ove godine, pa ubuduće, Hrvatska biskupska konferencija je odredila da se Dan hrvatskih mučenika obilježava posljednje subote u mjesecu kolovozu, kada će se obilježavati Dan spomena na žrtve totalitarnih režima na Udbini, a prema Rezoluciji Europskog parlamenta, kojom se obilježava "Dan komemoracije za žrtve nacizma i komunizma".

Svjedočanstvo mučenika od rimskih vremena, preko vremena otomanske vladavine, pa do onih žrtava komunizma i nacizma, "unatoč zubu vremena, ništa ne gubi na svojoj rječitosti, nego nastavlja ižaravati svjetlo i širiti nadu. Osim njih, ima i mnogo drugih pastira i običnih vjernika, muževa i žena, koji su krvlju potvrdili svoju vjernost Kristu," rekao je tom prigodom Ivana Pavao II. S takvom baštinom Hrvatska je u Europskoj uniji, od koje nas dijeli točno godinu dana, pozvana svjedočiti i promicati istinske ljudske i kršćanske vrijednosti, bez kojih je istinska demokracija šuplja fraza i prazno slovo na papiru, koji daju smisao europskom zajedništvu i identitetu i bez kojih Europa nema budućnosti.

 


© 1999-2020 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s