Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Moje mišljenje
 
Tuđmanov strateški cilj

Piše: Marijan Križić
 
U povodu 12. obljetnice smrti prvoga hrvatskog predsjednika

U mjesecu prosincu, na Dan prava čovjeka, navršava se punih dvanaest godina od smrti prvoga hrvatskog predsjednika i oca suvremene hrvatske države, dr. Franje Tuđmana. Ako je brojka "12" jedan od biblijskih znakova punine (vremena), možemo zaključiti da je u proteklom razdoblju, uistinu dramatičnih događaja na hrvatskoj političkoj sceni, Hrvatska napokon izašla iz labirinta "povijesnih bespuća", da bi se napokon našla na pragu svojega europskoga kulturnog i civilizacijskog doma.

Iako će ishod parlamentarnih izbora u bitnome odrediti hodogram događanja u životu suvremene hrvatske države, vjerojatno više ni u kojem scenariju ne može skrenuti sa smjera i luke prema kojoj je zaplovila prije dvadeset godina. Ulazak Hrvatske u Sjevornoatlanski savez svrstao nas je u najsnažniji obrambeni sustav suvremenog svijeta, ali i učvrstio naš međunarodni položaj i ugled, što je ovih dana potvrdio i Samuel Locklear, američki admiral i zapovjednik južnog krila NATO-a, ističući da je Hrvatska strateški saveznik i partner SAD-a, čiji doprinos i vodstvo povećava sigurnost i stabilnost jugoistočne Europe i ostatka svijeta, te najavio nastavak suradnje i vojne pomoći Hrvatskoj.

Stalna dvojba, koja je tijekom izborne kampanje posebno došla do izražaja, pitanje je hoće li ulazak u euroatlantske integracije ojačati hrvatske nacionalne interese ili će ih ugroziti. I protivnici i zagovaratelji ovoga procesa često su se pozivali na prvoga predsjednika. Time su se zapravo potvrdile i riječi poznatoga njemačkog novinara i velikog hrvatskog prijatelja, pokojnog Carla Gustava Stöhma, kako će se Hrvatska, nakon svih lutanja, prisjetiti Tuđmanovih vremena i prepoznati ulogu ovoga čovjeka čija je državnička mudrost dovela do uspostave samostalne hrvatske države.

Što je o tom pitanju uistinu mislio i govorio dr. Franjo Tuđman, možemo, između ostaloga, vidjeti u svjedočanstvu dr. Ljerke Mintas, izrečenom na svečanoj akademiji koju je u spomen na prvoga hrvatskog predsjednika održana 12. svibnja 2009. u zagrebačkom hotelu Sheraton, a na kojoj je predstavljena knjiga akademika Dubravka Jelčića "Dr. Franjo Tuđman: Hrvatska, Europa, Europska unija".

"Početkom ožujka 1998. godine pozvao me k sebi na razgovor i rekao mi kako bi želio da Vlada posveti posebnu pažnju integraciji Hrvatske u EU te da bih ja mogla preuzeti taj posao. Začuđeno sam ga pogledala i rekla: 'Predsjedniče, ali kud' baš ja? Ja sam oduvijek željela neovisnu Hrvatsku izvan većih cjelina!' Predsjednik mi je na to mirno odgovorio: 'Upravo zato! Živimo u svijetu u kojem nacionalna suverenost više nije dovoljna za osiguranje hrvatske samostalnosti i slobode. Prema tome, integracija u EU nam je potrebna, ali želim od vas da pri tome uvijek vodite brigu o zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa.'"

Akademik Jelčić na istom skupu ističe da je već daleke 1968. godine u studiji Europa u procijepu između Istoka i Zapada, dr. Tuđman – tada još kao znanstvenik i povjesničar - napisao da bi "Europska zajednica, ... u obliku saveza europskih država,... mogla biti najpovoljniji okvir za stvarno oživotvorenje ideje koegzistencije u današnjem svijetu."

Tuđman je posve jasno sagledavao svu važnost i domete međunarodnog pozicioniranja Hrvatske u suvremenom svijetu: "Hrvatska kao mala zemlja vidi svoje mjesto prije svega u zapadnoeuropskom gospodarskom, civilizacijskom i sigurnosnom sustavu, da bi imala jamstvo za svoju samostalnost, sigurnost i napredak. Hrvatska vidi (govorio je Tuđman) svoj boljitak i stabilnost u dosezanju punopravnoga članstva u europskim integracijama", navodi Jelčić na istom skupu.

Tuđman je, međutim, inzistirao na usklađivanju hrvatskih interesa s onima iz međunarodne zajednice. Stoga nije pristao na tzv. regionalni pristup. Nažalost, svega nekoliko mjeseci nakon njegove smrti, nova vladajuća garnitura ne samo da se odrekla hrvatskih nacionalnih prioriteta nego je izvršila radikalni zaokret u pravcu tzv. Zapadnog Balkana. Možda se upravo zbog takva zaokreta Hrvatska nije našla u društvu osam srednjoeuropskih zemalja, koje su još u travnju 2004. postale članice Europske unije.

Dan uoči 12. obljetnice Tuđmanove smrti – 9. prosinca, Hrvatska će u Bruxellesu potpisati ugovor o pristupanju u punopravno članstvo Europskoj uniji. Time će se znakovito ostvariti strateški projekt prvoga hrvatskog predsjednika, koji je po okončanju pregovora, predsjednica Vlade J. Kosor precizno sažela riječima: "Pristupanje Europskoj uniji oduvijek je bio naš strateški cilj. Svakako od osamostaljenja Hrvatske, dakle punih 20 godina, radimo na tom projektu. On je davno zapisan i u dokumentima prvoga hrvatskog predsjednika, Franje Tuđmana, koji je želio da Hrvatska punopravno sjedne za stol europskih država i naroda. To je civilizacijski krug kojem Hrvatska pripada i čini mi se da se potpisivanjem ugovora i ulaskom u EU 1. srpnja 2013. samo vraćamo kući".

 


© 1999-2020 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s