Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Mala kateheza
 
Zdravo Marijo

Piše: Vladimir Vidović
 
Dijalog – osnovni oblik komunikacije
 

Prema definiciji dijalog je razgovor izme-đu dviju osoba bez obzira na način, vrije-me i mjesto. U jednom priručniku koji go-vori o uspješnom komuniciranju nabrojena su četiri uvjeta koji se moraju ostvariti kako bismo mogli uopće govoriti o dijalo-gu. Pokušajmo u svakom ovom koraku vidjeti kako je postupila Marija u dijalogu s anđelom, i na kraju, izvucimo pouku za sebe.

Četiri koraka dijaloga:
1. Slušanje
2. Razumijevanje
3. Uvažavanje
4. Postupanje

Slušanje – slušati i čuti što sugovornik kaže.

Razumijevanje – razumjeti do kraja što sugovornik želi. Ako ne razumijemo - jednostavno ga pitajmo da nam do kraja i u potpunosti objasni o čemu se radi.

Uvažavanje – bez obzira na vrijednost, realnost i domete izrečenoga - cijenimo izrečeno od strane sugovornika osim ako nije pogibeljno, nezakonito i nemoralno. Sugovornik ima namjeru uvesti promjene na način kako ih on vidi i kako zna. To treba cijeniti. Ako nema dovoljno informacija, znanja, vještina, ponašanja, uključimo se i zajednički učinimo stvari izvedivima.

Postupanje – dijalog je uspješan ako smo sve ono što smo prihvatili tijekom dijaloga i učinili. To isto vrijedi i za našeg sugovornika.

I zato je rijetkost susresti nekoga tko se ne poziva samo na dijalog nego sluša, pušta druge u svoju riječ, odmjerava, procjenjuje, nekoga tko u sebi nosi trag nedostatnosti svoje riječi, nekoga sa živom sviješću kako je moguće biti u krivu i kako mu je stoga potreban drugi.

Dijalog tako traži da drugome izložim što mislim, što mi se čini. Da iznesem na svjetlo ono što je drugom skriveno jer se događa u dubini moje duše.

Dijalog nimalo ne nalikuje suprotstavljanju stavova i obrani mišljenja, tom razvikanom demokratskom pravu na slobodu riječi. Dijalogom se ne treba braniti, nego pokazati, iznijeti i razložiti svoje misli. Dopustiti da ih se vidi, postavi u pitanje.

Paradigma novoga dijaloga

Od prvih stranica Svetoga pisma čitamo kako nam se Bog uvijek obraća i kako želi s nama razgovarati.

Danas se želimo zaustaviti na jednom posebnom dijalogu. Na razgovoru koji je toliko značajan da je prelomio ljudsku povijest na dvoje, dijalogu koji je promijenio svijet, a odvio se između anđela Gabrijela i nazaretske Djevice Marije, kada je navješten Radostan događaj, početak ljudskog spasenja.

Pažljivo promatrajući pojedine elemente ovoga dijaloga, uočit ćemo da je itekako suvremen i da zadovoljava sve kriterije uspješnoga suvremenog dijalogiziranja i da nam slobodno mo-že biti paradigma svakoga našega novog dijaloga.

Marija i anđeo

Susret Marije i anđela Gabrijela sažetak je Marijina života. U anđelovim riječima otkriva nam se sva Marijina ljepota, njezina prošlost i budućnost, ono što je ona u svom začeću i što će postati u svojoj smrti, njezino djelatno udioništvo u povijesti spasenja.

Zdravo – Haire! Raduj se! - Marija je zaista Djevica koju proroci naviještaju, koja će u svom krilu nositi samoga Gospodina. A Gospodin želi da i mi surađujemo s njime, budemo sretni, puni života i da se na kraju radujemo.

Milosti puna, Gospodin s tobom! – Keharitomene – Milostipuna je njezino istinito ime, teško je uopće prevesti ovaj grčki izričaj, značio bi otprilike: Milena, Bogumila, Milostipuna, Bezgrešna.

Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus – Svojom vjerom, Marija je postala majka svih onih koji vjeruju.

Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas. – Povjeravajući se njezinoj molitvi, s njome se prepuštamo volji Božjoj.

Moli za nas grešnike, sada i na času smrti naše. - Tražeći od Marije da moli za nas, priznajemo se ubogim grešnicima te se obraćamo Majci milosrđa.

Podrijetlo molitve

Zdravo Marijo je najpoznatija molitva kojom se Crkva koristi na čast Blažene Djevice Marije, molitva je to koja je toliko draga našim srcima i koju često molimo i svoju podlogu u potpunosti ima u svetopisamskom tekstu, točnije u Evanđelju po Luki. Ona je zapravo sažetak dva dijaloga. Prvi dio je dijalog između anđela Gabrijela i Marije (Lk 1-26-28), a drugi dio ove prekrasne molitve jest blagoslov Elizabete upućen Mariji, svojevrsni završetak njihova razgovora. Zdravo Marijo jedan je od najcjelovitijih molitvenih obrazaca, te nam može poslužiti i kao uzor za sve druge molitve jer se u njoj isprepliću bitni elementi koji trebaju sačinjavati svaku molitvu: pozdrav, pohvala, zahvala i molba.

Legenda o molitvi Zdravo Marijo

Postoji legenda koja se pripisuje sv. Ildefonu iz Toleda (+667.), koji je jedne noći otišao u crkvu kako bi se pomolio, a kada je došao u crkvu, vidio je Blaženu Djevicu Mariju okruženu anđelima koji su pjevali i molili. Tada se duboko naklonio i stao ponavljati riječi Anđelovog pozdrava upućene Mariji prilikom Navještenja. Marija je bila jako zadovoljna pobožnošću ovoga svećenika i kao znak svoje zahvalnosti darovala mu misnicu.

Dijelovi molitve

Molitva se sastoji od tri dijela.

Prvi dio je pozdrav anđela Gabrijela upućen Mariji. "Zdravo (Marijo), milosti puna, Gospodin s tobom, blagoslovljena ti među ženama" (usp. Lk 1, 28). Ovaj oblik bio je prisutan u tradiciji Zapada do XIII. stoljeća, samo s dodatkom Marijo, kako nam svjedoči sv. Toma Akvinski u svojem komentaru na ovu molitvu.

Drugi dio, "Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus" (usp. Lk 1, 42) - sastoji se od riječi koje je uputila Elizabeta Mariji, prilikom njihova susreta i pozdrava, na kraju je dodano ime Isus, kako bi se točno označio tko je taj plod, a taj prijedlog je podnio papa Urban IV.

Treći dio, "Sveta Marijo, Majko Božja moli za nas grešnike, sada i na času smrti naše" - dodatna je od strane Crkve, a u kojem do izražaja dolazi molba koju mi katolici upućujemo našoj nebeskoj Majci s povjerenjem i nadom kako će nas štititi njezin zagovor sada i u vječnosti.

Papu Aleksandra VI., ne želeći ovdje analizirati njegov pontifikat, ističemo kako je značajan što je u Crkvu uveden dodatak molitvi Zdravo Marija, a to je Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas grešnike, sada i na času smrti naše. Izvorno je prijedlog podnio Girolamo Savonarola 1495. godine, u jednom svom djelu u kojem je raspravljao o pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji. 1555. nizozemski isusovac sv. Petar Kanizije uvodi ovaj dodatak u svoj Katekizam, da bi konačno svoje mjesto našao i u Katekizmu Tridentskog Sabora jedanaest godina kasnije.

Istok i Zapad

Molitvu Zdravo Marijo Istočne pravoslavne crkve i Istočne katoličke crkve izražavaju u obliku: Bogorodice Djevice, raduj se, Marijo milosti puna, Gospodin s tobom. Blažena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje, jer si rodila Spasitelja duša naših. U usporedbi s biblijskim tekstom i sa zapadnom tradicijom, ovdje je dodan zaziv Bogorodice Djevice, kojim se želi naglasiti Marijino božansko Majčinstvo, a u završnom dijelu, u dodatku, jer si rodila Spasitelja svijeta, želi se posebno istaknuti njezina velika uloga u Božjem naumu spasenja.

Zapad, zapravo i ne poznaje ovaj oblik molitve sve do 1050. godine. Pozdrav, Zdravo Marijo, možemo pronaći u liturgijskoj uporabi u sirijskom obredu, kako nam svjedoče izvori u djelima Severa, antiohijskog patrijarha, ili sv. Ivana Damaščanskog. Zanimljivo je primijetiti kako se i u Liber antiphonarius pape Grgura Velikog također koristi ovaj zaziv u darovnoj molitvi na četvrtu nedjelju Došašća. Stoga, možemo zaključiti kako se u ranom razdoblju Crkve molitva koju danas poznajemo, jedva koristila kao zasebna formula pobožnosti.

Pravoslavci i protestanti

Vjernici Pravoslavne crkve rado mole Zdravo Marijo, rekli bismo čak i češće nego katolici. S njom završavaju skoro sve molitvene časove dana, ušla je u njihov molitveni kanon, a poseban oblik se koristi prilikom Večernje i na Bdijenju. Oblik kojim se koriste pravoslavci proistječe iz grčke tradicije.

Protestanti se, također, koriste ovom molitvom u svojoj molitvenoj praksi, ali ipak s jednim izuzetkom, uzimaju samo prvi dio molitve, kao znak poštovanja i pobožnosti. A drugi dio, koji je u suprotnosti s njihovim naukom o svecima, ne rabe u molitvenoj praksi. Mnoge anglikanske crkve sadrže statue Djevice Marije, i vjernici rado izgovaraju posvetne molitve na čast Blaženoj Djevici Mariji uključujući i Zdravo Marijo.

Je li molitva Zdravo Marijo prilika za zbližavanje i ujedinjavanje svih kršćana, poticaj za ekumensko djelovanje?!

Navještenje – ponuda neba

Iako se obraća Mariji, ova molitva usmjerena je prema Kristu. Ne samo što ovom molitvom izričito veličamo "plod utrobe tvoje, Isusa", nego to činimo i u prethodnom izrazu "blago-slovljena ti među ženama", koji je židovski blagoslov pri porođaju, a svrha mu je hvaliti majku zbog djeteta. Osim toga, riječi, "Zdravo…milosti puna" imaju odjek teologije o Duhu, dok završna prošnja podrazumijeva stalno obraćanje Ocu. Stoga zaključujemo, Zdravo Marijo je sudjelovanje u misteriju Presvetog Trojstva.

Navještenjem Mariji započinje punina vremena. Bog svoje djelo otkupljenja osmišljava kao proces čovjekove suradnje s njim. U životu svakog čovjeka postoje važni, odlučujući tre-nutci, situacije, susreti, osobe koje nosimo u sebi. I u Marijinu životu postoje neki nezabo-ravni susreti, događaji i odluke. Odlučujući susret bio je ponajprije s anđelom Gabrijelom, a preko njega sa samim Bogom. Marija je prihvatila ponudu neba da otvori i daruje djevičansko srce koje joj je Bog sačuvao čistim kako bi se mogao začeti i roditi Mesija.

U ovoj jednostavnoj molitvi otkrivamo veliku, gotovo neiscrpnu dubinu Božje riječi, koja je preko Marije upućena svakome od nas.

Od Marije možemo puno toga naučiti, i zato shvatimo vrlo ozbiljno ovu molitvu. Najvažnije je dopustiti da ona djeluje u našem životu, da sudbonosne riječi koje su promijenile tijek povijesti odjeknu i u našim srcima i životima.

Pokušajmo s drugima razgovarati onako kako je Marija razgovarala s anđelom Gabrijelom. Slušajmo druge dok s njima razgovaramo, da slušajući razumijemo, razumjevši prihvatimo i prihvativši postupamo u skladu s izgovorenim.

Ave Maria

Molitva Zdravo Marijo popularna je u glazbenim interpretacijama. Istražujući koliko je različitih napjeva na poznati nam tekst, došao sam do zapanjujućeg otkrića - nemoguće je sa sigurnošću reći koliko je glazbenih umjetnika uglazbilo riječi ove molitve. Zaista impozantna plejada glazbenih virtuoza skladala je melodiju za molitvu Zdravo Marijo. Među prvima koji je uglazbio molitvu je J. S. Bach, zatim slijede Mozart, Byrd, Elgar, Saint-Saëns, Rossini, Brahms, Verdi, Stravinsky, Dvořák, Lauridsen, Perosi i brojni drugi.

Svakako najpoznatija i najizvođenija verzija je ona Franza Schuberta. Napisao ju je oko 1825. godine. Pisana je za glas i glasovir. Zanimljivo je da je izvorno Franz Schubert napisao glazbu za izvadak iz pjesme Gospa od jezera Sir Walter Scotta, koju je na njemački jezik preveo Adam Storck. To djelo Schubert je nazvao Elenina treća pjesma (Ellens dritter Gesang) i u njemu junakinja poeme izvjesna Ellen Douglas, u skrovitosti upućuje svoje molitve Blaženoj Djevici Mariji. Sam Schubert u pismu svome ocu kaže kako je glazba za ovu pjesmu imala jako puno uspjeha i da je utjecala na njegovu pobožnost prema Mariji. Uzvišenost glazbenog izričaja koji obuzima dušu kada sluša prekrasnu melodiju potaknula je nepoznatog umjetnika da stavi riječi Zdravo Marijo i tako je uglazbljena najpoznatija molitva Mariji na čast.

Gotovo svi veliki glazbenici redovito su na svojim koncertnim nastupima izvodili Ave Maria, od Luciana Pavarottia, preko Marie Callas do Andrea Bocellia, ali i mlađi, popularni pjevači poput Beyonce, Mariah Carey, Madonne i Celine Dion, ali i brojni drugi.

 


© 1999-2020 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s