Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Vježbanje duha
 
Franklinova preglednica

Piše: Ljudevit Maračić
 
Kako utrošiti svoje vrijeme?

Iskoristite vrijeme,
ono umire tako brzo!


Mefisto u Goetheovu Faustu

Već je istrošena, ali ipak i danas jako vrijedi poznata engleska krilatica da je vrijeme – novac (Time is money.). Netko je zgodno konstatirao da ta izreka, koja se pripisuje Benjaminu Franklinu, ipak nije potpuna. Vrijeme je i više nego novac, "vrijeme je tkanina iz koje krojimo život". I ne treba baš puno uvjeravati, napose u ovo naše grozničavo vrijeme svakovrsna kolapsa, da novac postaje sve važniji. Zato ga ima sve manje pa je red da se češće pitamo kako se zapravo koristimo svojim vremenom. Posebno sada kada se još jedna godina našega života sve više primiče zapadu i postupno nestaje.

Sve je manje onih koji zalaze u stare knjižnice, koje sve više zamjenjuju diskovi i diskete osobnoga računala, zato im je možda manje dostupna slika koju pružaju veliki nizovi debelih svezaka s djelima, recimo, sv. Augustina, sv. Bonaventure i posebno sv. Tome Akvinskoga. Ovi i mnogi drugi pisali su svoja djela mnogo prije iznašašća tiska pa to dodaje zasebnu težinu pitanju koliko li su vremena ti ljudi utrošili za pisanje onoga čemu se mi površno i izvanjski divimo. K tome, mnogi su od njih umrli razmjerno rano i osim pisanja knjiga imali obilno i drugih obveza i poslova. Augustin je bio revan biskup, Bonaventura zauzet vrhovni poglavar, a Toma tražen predavač i propovjednik.

Stojimo tako zamišljeno u staroj knjižnici pred djelima sv. Tome Akvinskoga. Trideset i četiri golema sveska čovjeka koji je proživio svega 52 godine. A nije pisao romane, nego u svojim djelima rješavao teška filozofska i bogoslovska pitanja. Gdje je pronalazio toliko vremena? Vjerojatno nije potratio ni jedne minute svojega sadržajna života. I Toma, i mnogi drugi, ne samo u prošlosti, nego i danas, poznavali su radnu tajnu: vrijeme dobro upotrijebiti. Dobro ga iskoristiti. Kao čovjek koji je latinski jezik imao u malomu prstu, Toma je dobro poznavao staru rimsku mudrost: Tempus omnia fert, sed et aufert omnia tempus / Vrijeme nam sve donosi, ali vrijeme sve i odnosi. Kako se uzme i iskoristi. Vrijeme gradi, vrijeme razgrađuje, govorili su naši pređi mnogo prije nego što su Englezi stvorili spomenutu krilaticu.

* * *

Stari su na velike zidne ure, koje su tako zvučno otkucavale vrijeme i slušatelje podsjećale na njegovu prolaznost, znali ispisivati mudre misli koje su upozoravale na kratkotrajnost iodgovorno služenje vremenom. Na jednoj staroj samostanskoj uri možemo tako čitati: Transeunt et imputantur, što znači ne samo da vrijeme otječe, već da se o svakomu času treba polagati račun. Na drugoj samostanskoj uri piše: Vulnerant omnes, ultima necat! / Svaki udarac sata ranjava, posljednji ubija.

Jedan od najsnažnijih umjetnika renesansnoga razdoblja, Michelangelo Buonarotti, čovjek koji je otklesao mnogo neusporedivih djela i podigao građevine kojima se i danas svi divimo, u duhu vremena koje je imalo sluha za multidisciplinarno izražavanje, okušao se i u pjesništvu, u čemu ipak nije uspio biti zapamćen kao po kiparstvu i arhitekturi. Ostavio je brojne stihove, a u jednoj svojoj lirskoj zabilježbi stari Michelangelo pjeva:

O jao, jao meni, kako me prevariše
brzoletni dani i zrcalo,
koje onome tko ga u oči pogleda
kazuje čistu stvarnost.
Kao meni, događa se i onome
koji koleba i oklijeva.
Vrijeme mi ode neopazice
i sutra ću se probuditi sijedih vlasi.
Već ne koristi tu kajanje,
uzalud ovdje i dobar savjet.
Smrt mi je za tragom.
Kao neprijatelj samome sebi,
uzalud lijevam svaku suzu.
Nema veće štete
od izgubljena vremena.

Umjesto da se ravnaju tim starim razumnim upozorenjima, neki su postali pravi umjetnici u rasipavanju vremena. Kada razmišljaju o svim mogućnostima koje su pred njima, ljudi znaju postati lakoumni i nepromišljeni. Opijaju se mišlju o sjajnim perspektivama sutrašnjega dana, kao kada netko pred sobom ugleda široku pučinu modroga mora. A ipak i ta golema pučina ima svoj kraj i more naših želja nije neizmjerno. Vrijeme je ograničeno: Na hipu se vrijeme vrti, / jedan hip je sve do smrti. Tako naš dubrovački pjesnik, a neki misle da se vrijeme danas još i brže vrti.

Kada smo neodlučni, često nam u uho nešto zna šaputati: ta imaš do sutra dosta vremena – i odlažemo posao u beskraj. Iz života poznatih ljudi znamo kako su navečer unaprijed određivali raspored svojega rada za naredni dan. Stvarali su dnevni red i toga se nastojali držati. I zbog toga su uspjeli: Drži se reda i red će tebe držati, čuvaj red i red će tebe čuvati! Tajna velikih uspjeha! Pogotovo u duhovnomu životu. Dnevni red kao vježbanje duha!

Biti točan, na primjer. Dvije pomalo zaboravljene riječi, a ipak te dvije riječi predstavljaju nepregledno važno sredstvo za odgoj volje. Točnost je uljudnost kraljeva, kaže jedna francuska poslovica iz vremena kada su kraljevi još predstavljali određene ideale. Treba u životu takvih poteza, veličine, odvažnosti, ustrajnosti da se svladaju zapreke, da ne oklijevamo kada u ušima zazvoni zov dužnosti.

Tko zna cijeniti vrijeme, taj nastoji biti točan. Tko ne dopušta da ga dugo čekaju, pokazuje da zna cijeniti i vlastito vrijeme. Tko je u početku netočan i neuredan, postupno, ali sigurno postaje nepouzdan i vjeroloman. Zato se mnogo istine krije u poznatim riječima engleskoga admirala Nelsona: "Sav svoj uspjeh mogu zahvaliti tome što sam sve svršavao četvrt sata prije određenog vremena." A danas mnogi kasne tako da je postala poslovična izreka koja prati neke ljude da će zakasniti i na vlastiti pogreb. Netočnost je postala naširoko rasprostranjena "vrlina" koja sve više preotima maha. Unatoč tome što svi očekuju točnost – od drugih, naravno.

Ima jedno sredstvo koje može jako dobro poslužiti da se isprave ove slabosti. Poznavali su ih stari pogani, preporučivali crkveni oci, a primjenjivali i neki drugi velikani uma i srca. To je svagdanji ispit savjesti.

* * *

Stari poganski mislilac Seneka, koji i danas ponekad jako moderno zvuči, zapisao je negdje: "Imam običaj svakoga dana ispitivati savjest. Kada navečer ugasim svjetlo, preletim u mislima cio dan i svaku svoju riječ i djelo stavljam pod mjerilo." A svojim je učenicima napose preporučivao da si dnevno čak dvaput, prije i poslije podne, postave tri pitanja: Što sam sve danas učinio? Kako sam to učinio? Jesam li učinio sve što sam morao učiniti? Pitanja ne zvuče nimalo poganski, dapače, naći ćemo ih i kod mnogih kršćanskih duhovnih učitelja.

Posebno istančan osjećaj za ovu metodu imao je glasoviti američki državnik, mislilac, izumitelj i ekonomist, Benjamin Franklin, koji nas može zapanjiti svojim intimnim zapisima. Ve-
likan Sjeverne Amerike, izumitelj gromobrana, kojemu se pripisuje glasovita krilatica: Vrijeme je novac, s istančanom je ozbiljnošću nastojao istrijebiti iz svoje nutrine svaku, pa i najmanju pogrešku. On je vrlo dobro znao kakvu moć imaju malene stvari u našemu životu pa je sastavio posebnu preglednicu (tablicu) na kojoj je svaku večer ustrajno bilježio djela ili propuste dotičnoga dana. Radovao se nad svojim pobjedama i uspjesima u dobru, žalio i okajavao pogreške i propuste. U trinaest točaka grupirao je kreposti i vrline te ih provjeravao svaku večer: umjerenost, šutljivost, urednost, stalnost, štedljivost, marljivost, iskrenost, istinoljubivost, odricanje, čistoća, duševni mir, stidljivost i poniznost. "Htio sam tako živjeti", zapisao je Franklin o sebi, "da ne počinim ni jedne pogreške, poduzeo sam da ću se boriti protiv svake slabosti. Budući da sam znao ili sam bar mislio da znam što je dobro, a što je zlo, nisam si mogao predstaviti zašto ne bih mogao uvijek dobro činiti, a zlo izbjegavati." Svakoga je dana križićem u preglednici označio propuste dotičnoga dana. I to je sačuvano u njegovoj bogatoj intelektualnoj ostavštini.

To je bila izvanredna metoda samoodgoja koja bi i danas mnogima od nas mogla koristiti u vježbanju duha. Usudimo li se prema samima sebi biti iskreni, mnogo ćemo puta poput ovoga velikana, nakon ozbiljna ispita savjesti, moći priznati: "Zapanjeno sam opazio da imam mnogo više pogrešaka nego što sam mislio. Zaključio sam, dakle, da ih bude iz dana u dan sve manje. Često sam, priznajem, pao u napast da napustim to svakidašnje ispitivanje savjesti. Činilo mi se kao da je ta savjest točnost, što sam je od sebe tražio, tek neka ćudoredna sitničavost. Ipak sam nastavio vježbanje. Iako nisam nikada dopro do potpuna savršenstva za kojim sam s tolikim oduševljenjem težio, nego sam od njega daleko zaostao, ipak sam tim svojim nastojanjem postao u svakom pogledu bolji i sretniji čovjek nego što bih to postao bez njega."

I mi želimo postati i biti bolji i sretniji ljudi, zar ne? U tome će nam nesumnjivo mnogo pomoći i značiti Franklinova preglednica, ne samo svakoga dana, nego i na kraju godine, kada se pred svakoga od nas stavlja ozbiljan posao velike inventure.

(Prema natuknici u kvizu Tko želi biti milijunaš? krilaticu Vrijeme je novac valja pripisati Benjaminu Franklinu.)

Ovim prilogom završavamo niz Vježbanje duha. Autor priloga smatra nužnim, kao što je to učinjeno uvodnim naznakama, istaknuti knjigu Karakter mađarskoga pisca Tihomira Totha, jako popularna i u nas u razdoblju između dva svjetska rata, kojom se obilato koristio u pisanju priloga. Zahvaljujući Tothu i čitatelji su mogli barem malko osjetiti blagotvorno djelovanje brojnih primjera i misli, od klasičke starine do sredine prošloga stoljeća. Knjiga je doživjela najnovije izdanje (U pravi trenutak, Đakovo).

MISLI BENJAMINA FRANKLINA
(Izvor: Wikicitati)

Lijenost tako polako korača da je siromaštvo brzo stigne.

Savjete primaj uz vino, a upotrebljavaj ih uz vodu.

Ti možeš odgađati, ali vrijeme neće.

Tragedija života krije se u tome što suviše brzo postajemo stari, a prekasno – mudri.

Uvijek sam bio uvjeren da prosječno sposoban čovjek može stvoriti velike promjene
i postići velike stvari za čovječanstvo, ali pod uvjetom da prvo načini dobar nacrt.

Voliš li život?
Onda nemoj tratiti vrijeme jer je od vremena sastavljen život.

 


© 1999-2020 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s