Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Ritam mladosti
 

Uređuju: Vladimir Zrinjski i Ivana Žugec
 

Pod povećalom

Namjeravate u Španjolsku?
Krenule su prijave!

Godina dana do WYD-a u Madridu

MADRID - Manje od godine dana ostalo je do početka 13. svjetskog dana mladih (World Youth Day), koji će se u prijes-tolnici Španjolske održati od 16. do 21. kolovoza sljedeće godine.

Na prvi dan srpnja krenule su i službene prijave za susret, a proces registracije otvorio je i kao prvi se za susret "akreditirao" sam papa Benedikt XVI. Sve se, naravno, odvija putem interneta, a organizatori pozivaju mlade da, ukoliko namjeravaju ići u Madrid, ne razmišljaju predugo.

Registriranje za susret (čiji troškovi organizacije iznose oko 50 milijuna eura) važno je stoga što će organizatori na taj način lakše prilagoditi program susreta sudionicima te napraviti raspored katehetskih radionica na različitim jezicima. Inače, cijeli informatički sistem Madriđani će potom ustupiti Vatikanu, za upotrebu na budućim svjetskim susretima mladih.

Domaćini procjenjuju kako je broj zainteresiranih za susret prije samog početka registracije premašivao brojku od 600.000, od kojih je 120.000 Talijana i 70.000 Francuza. Stvarni broj sudionika zasigurno će biti veći od milijun, a ukoliko se ovi preliminarni podaci pokažu točnima, susret u Madridu mogao bi čak nadmašiti i većinu prethodnih. Dosad je daleko najviše mladih bilo 1995. godine u Manili, na Filipinama - čak 5 milijuna.

Odbrojavanje je počelo, a ako sljedećeg kolovoza mislite posjetiti Španjolsku te se susresti sa Svetim Ocem i stotinama tisuća vršnjaka iz cijeloga svijeta, prijavite se na vrijeme u svojoj župnoj zajednici ili biskupijskom uredu za mlade.

Dosadašnji Svjetski susreti mladih

1984. Rim
1985. Rim
1987. Buenos Aires
1989. Santiago de Compostela
1991. Czestochowa
1993. Denver
1995. Manila
1997. Pariz
2000. Rim
2002. Toronto
2005. Köln
2008. Sydney

To sam ja: Ivan Bambir

Boje franjevaštva i liječnički poziv

Ivan Bambir iz župe sv. Luke Evađelista u Travnom rođen je 1988. godine u Tuzli, da bi se par godina kasnije, početkom rata, preselio u Zagreb. Njegov je život, kako kaže, tek tu "krenuo", jer se ovoga ranijeg ne sjeća. Nakon završene osnovne škole i jezične gimnazije odlučio je upisati Medicinski fakultet, što je, budući da su svi u njegovoj obitelji ekonomisti, bila naočigled čudna odluka.

Kad mu fakultet ostavi vremena, ili ga on, prema vlastitim riječima, malo "otme" od fakulteta, onda je vrlo aktivan u Franjevačkoj mladeži, kao i u fakultetskom časopisu "Medicinar". U njemu je urednik rubrike, a uz to je i demonstrator na Katedri iz Patofiziologije.

Odakle želja i poziv na franjevaštvo?

Na Framu sam krenuo početkom srednje škole. Jedan fratar, tatin prijatelj, bio je kod nas u gostima te me pozvao na misu koju su animirali mladi, a na kojoj je moje buduće bratstvo davalo svoja obećanja. Sve mi se to svidjelo, a što sam više dolazio na susrete, upoznavao sam više ljudi i ljudi su sve više prihvaćali mene. Želja i poziv za franjevaštvo nisu došli tako lako. Sveti Franjo govori o siromaštvu, čistoći i poniznosti, a adolescentu kojemu je dosta toga u školi išlo od ruke i kojeg su hvalili i učitelji i rodbina ta uvjerenja nisu bila baš najprivlačnija. No, s vremenom se sve to mijenjalo. Kako bi se reklo "Ako nećeš milom, onda ćeš silom". Očito je Bog shvatio da ta filozofija najbolje uspijeva kod mene. Tako sam se, u raznim životnim poteškoćama i križevima, uvjeravao u ispravnost Evanđelja u bojama franjevaštva. Franjevaštvu me također privukla njegova jednostavnost i životnost. Nema kompliciranosti u odnosu s Bogom, obvezatnih molitvenih formulacija koje čovjek mora naučiti i moliti makar ne shvaćao što moli. U temelju je iskrenost s Bogom, kakva god ona bila.

Malim, ali sigurnim koracima, stigao si i u Nacionalno vijeće Frame. Jesu li ti te obveze naporne i pati li možda koja druga strana tvojeg života zbog Frame?

Kad netko dođe u Framu i vidi našu strukturu i hijerarhiju, pomisli da nam je u nekim pogledima uzor Kafka, a ne sveti Franjo. Ali kroz te male, ali sigurne korake brzo se uvidi da sve te službe, premda se čine da nose neku moć, nemaju u svojoj biti nikakvu potrebu za uvažavanjem kao nekog velikodostojnika, već samo služenje svojoj braći i sestrama. Inače, vršim službu nacionalnog blagajnika. Sama funkcija je povremeno naporna, jer ponekad ulete neki poslovi u vrijeme kad ti i ne odgovara, ali naposljetku ipak sve uspije. Bog čuva "lude", a moje "ludilo" je da prečesto uzmem više nego što mogu zagristi, tako da On uvijek uskoči i nekako to izvuče. Dosad sam sve uspijevao izvršiti, iako sam na drugoj godini fakulteta, kad sam bio u područnom vijeću, malo zanemarivao akademske obveze. No, kad sam samo polovično položio prvi ispit koji je došao, vidio sam da to neće tako i Frama je morala na drugo mjesto. Osim toga, manjak vremena me naučio više cijeniti trenutke s najbližima.

Kako to da si izabrao medicinu, tako zahtjevan i težak studij, a i još zahtjevniju karijeru? Jesi li možda požalio?

Iskreno, ne znam ni sam. Kao mali sam htio biti sve i svašta, a kroz srednju školu me uhvatila želja da budem farmaceut. Na kraju sam, u četvrtom razredu, shvatio da me više zanima čovjek i njegovo funkcioniranje nego kemija. Također, više volim rad s ljudima, nego rad u labaratoriju ili rad za pultom gdje je kontakt kratak. Tako se interes prema znanosti poklopio sa željom za rad s ljudima. Budući da su u obitelji svi "nemedicinari", krenuo sam na studij s općom percepcijom liječnika. S vremenom, kako se broj knjiga povećavao, zapitao sam se, kao i svi moji kolege, ima li to sve smisla? Ali, jednom kad uđete u medicinu, ukoliko je ona za vas i vi za nju, nema tih teškoća koje će vas natjerati da odustanete. Primjerice, neopisivo je veselje kad ono što ste naučili uspijete primijeniti na pacijentu i kad sami zaključite što je čovjeku koji leži ispred vas i što trebate napraviti da biste mu pomogli. Nisam zažalio iz nekoliko razloga: ljudi koji pokazuju povjerenje u vas. Ljudi koji ne pokazuju povjerenje u vas, ali nakon što radite s njima ipak vam povjeruju. Tuđa patnja u bolesti iz koje se uče životne lekcije. Patnje iz kojih vidite Boga na djelu, kako mijenja ljude na bolje.

Ni na fakultetu nije izostao tvoj poseban angažman. Naime, između ostalih aktivnosti, jedan si od urednika časopisa "Medicinar". Kako to da si se angažirao kao novinar?

Već sam od osnovne škole pisao za novi-ne, a nakon srednje škole nedostajala mi je mogućnost pisanja i komuniciranja s nekim putem papira. Dolaskom na fakultet vidio sam obavijest da fakultetski časopis traži novinare te sam se prijavio. Tekst po tekst, broj po broj i tako se otvorilo mjes-to urednika rubrike "Studentska zbivanja" za koju sam većinom pisao. Budući da časopis, što zbog naših osobnih obveza, što zbog financijskih ograničenja, izlazi samo dva puta godišnje, tako i ja imam dva puta godišnje strku oko njega. Treba smisliti teme, naći novinare koji bi ih pisali, pročitati njihove članke, korigirati i vratiti im, pa opet pročitati, opet korigirati i vratiti i opet čitati... Naravno, u svemu tome uvijek zaboravim na članke koje ja moram napisati tako da onda poslije svega do kasno u noć sjedim za kompjutorom. No, sve se to isplati kad od svojih čitatelja dobijete povratnu kritiku, bilo dobru bilo lošu. Jer, čim vam netko nešto kaže, znači da mu je stalo do toga i da želi da se nešto promijeni ili pak da se nešto dobro zadrži.

Želiš li što poručiti našim čitateljima?

Djelujte. U skladu sa svojim talentima i mogućnostima, ali djelujte. I tu ne mislim samo na djelovanje u župi. Vjernik danas treba izaći van župe i biti aktivan u civilnom društvu i tamo pronositi glas Evanđelja. Jer ako mi nećemo, tko će? Trebamo braniti i pronositi svoje stavove. Ne dogmatski, rečenicom "moje je točno i gotovo", nego ljudima argumentirati zašto je ono što mi vjerujemo točno. Treba to što se govori i živjeti, jer se tako najbolje argumentira ono što se govori. Važan segment bez kojeg ne ide jest molitva u kojoj od Boga tražimo vodstvo, snagu i savjet. Ukratko, vodite se starim benediktinskim pravilom: "Ora et labora". Molite i radite: i na sebi, i u obitelji, i u društvu.

Sa svih strana

BAŠKE OŠTARIJE :: Šezdeset i šest mladih animatora iz Varaždinske, Šibenske i Si-sačke biskupije te Zagrebačke nadbiskupi-je završilo je svoju animatorsku specijali-zaciju tijekom tjedan dana ljetnog "kam-pa" u Baškim Oštarijama. Uz bogati du-hovno-rekreativni i stručni program, mladi u rasponu od 14 do 23 godine su uz po-moć svojih animatora-instruktora usavršili vještine grupne animacije, koje će odsad nadalje primjenjivati u svojim župnim zajednicama.

KRK :: Iako ideja o osnivanju biskupijs-koga pjevačkog zbora mladih Krčke biskupije još uvijek nije zaživjela, mladi na otoku Krku odlučili su da svoje pjevačko umijeće i od Boga primljen talent ne prepuste slučaju. Tako su mladi članovi župa Vrbnik, Punat, Kornić, Krk, Vrh, Linardić, Poljica i Dubašnica osnovali veliki zbor i bend mladih otoka Krka, koji okuplja čak 75 članova! Vodi ga povjerenik za pastoral mladih Krčke biskupije Saša Iljić, uz pomoć studentice Martine Kekelj.

PARMA :: Deset mladića i djevojaka iz Bosne i Hercegovine, od toga pet katolika, troje muslimana i dvoje pravoslavaca, sudjelovalo je krajem srpnja i početkom kolovoza na međureligijskom kampu "Insieme per il dialogo" ("Zajedno za dijalog"), održanom u talijanskoj Parmi. Organizator kampa, koji je nastao kao plod dugogodišnje suradnje između biskupija Parme i Sarajeva, bila je talijanska udruga Azione Catholica. Kroz desetak dana mladi su upoznavali kulturu i običaje drugih religija te bili aktivni u karitativnom djelovanju.

TAIZÉ :: Kako se ljetni odmor može pretvoriti u neprocjenjivo iskustvo duhovne obnove, osjetili su mladi iz Osijeka, Valpova, Belišća, Đakova i Slavonskog Broda. Oni su, zajedno s pomoćnim biskupom đakovačko-osječkim mons. Đurom Hranićem i još trojicom svećenika početkom kolovoza boravili u zajednici Taizé u Francuskoj. Osim što su se oduševili životom tamošnje redovničke braće, upoznali su i vršnjake iz mnogih drugih zemalja te sudjelovali u različitim radionicama.

BRUXELLES :: Glavni grad Belgije ugostit će od 4. do 7. listopada ove godine sudionike osmih Otvorenih dana - Europskog tjedna regija i gradova. Gotovo stotinu radionica, seminara i debata bit će održano s problematikom perspektive mladih u Europskoj uniji. Primarni cilj je ostvarivanje i daljnje usavršavanje programa i politike zemalja EU koji se tiču mladih i njihovih problema. Uz to, naglasak će biti i na povezivanju i umrežavanju zajednica i udruga mladih iz cijele Europe.

 


© 1999-2017 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s