Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Medicina u svjetlu vjere
Ovu stranicu uređuju članovi Hrvatskoga katoličkoga liječničkog društva
 
Koliko je opasan ubod kukca i kako se odgovarajuće zaštititi?

Pripremio: dr.sc. Milan Milošević, dr.med.
 

Dolaskom toplijeg vremena dolaze i insekti koji bodu i grizu. Njihovi su ubodi i ugrizi neugodni, ali uglavnom bezopasni. Ipak, ponekad ubodi i ugrizi nekih insekata ili pauka mogu izazvati alergijsku reakciju koju nazivamo i anafilaktički šok. Može se pojaviti gotovo odmah nakon ulaska antigena, a u najtežim slučajevima u nekoliko minuta može izazvati i smrt. S obzirom da smo svjedoci globalnih klimatskih i temperaturnih promjena, može se i reći da je zbog pretjeranih temperaturnih variranja i povećanih padalina u kasno proljeće broj potencijalno štetnih insekata u porastu. To se osobito odnosi na populaciju komaraca u istočnim dijelovima Hrvatske gdje se, u pojedinim regijama, nije pristupilo pravovremenom zaprašivanju. Ubodi insekata češći su u proljeće i ljeto, kad zbog klimatskih uvjeta, buđenja prirode, flore i faune insekata ima sve više. Oni koji su prespavali zimsko razdoblje izlaze na sunce i u prirodu, u potrazi za novim žrtvama. Jedan dio ne preživi zimu, a neki su u fazi završetka novoga razvojnog ciklusa kako bi dosegnuli sposobnost izvršavanja zadanih im funkcija.

Postoje deseci insekata čiji ubodi ili ugrizi mogu izazvati probleme. Dijelimo ih na otrovne i neotrovne. Na našem su području otrovni ose, pčele, stršljeni, pauci, škorpioni i crveni mravi. Oni imaju žalac koji sadrži otrovnu vrećicu. Pčela prilikom uboda ostavlja žalac u koži, ali ugiba i ne može ponovno ubosti, a ose i stršljeni mogu ubosti nekoliko puta jer im žalac nakon uboda ostaje. Stršljeni imaju otrov posebna sastava, koji je u dijelu nekih molekula sličan otrovu kobre, pa uz vrlo jaku alergijsku ili toksičnu reakciju nakon 24 sata može izazvati efekt hemolize krvi (otapanja krvnih crvenih tjelešaca) s oštećenjima unutarnjih organa i smrću. Pauk crna udovica ubodom može izazvati teško stanje koje zahtijeva bolničko liječenje, pa čak i smrt, iako rijetko. Ostali pauci izazivaju samo prolazne lokalne reakcije, kao i škorpioni, koji za razliku od onih u tropskim krajevima, nisu opasni po život ubodene osobe.

Neotrovni insekti (komarci, buhe, uši, stjenice, krpelji) u krvotok ubacuju slinu koja sprečava zgrušavanje krvi, kojom se zatim hrane. Iako se lokalna iritacija kože ili alergijske reakcije mogu pojaviti i kod ugriza neotrovnih insekata, takvi ugrizi u većini slučajeva bezopasni su i kod većine ljudi izazivaju samo neugodan svrbež. Iako je većina ugriza krpelja bezopasna, oni mogu biti prijenosnici nekih ozbiljnih i po život opasnih bolesti, poput borelioze ili Lymeove bolesti i meningoencefalitisa (upale mozga i moždane ovojnice).

Ubodi i ugrizi većine insekata i pauka uglavnom su bezazleni i predstavljaju prije svega neugodnost, obično u obliku otekline na koži i svrbeža, koji može potrajati i do nekoliko dana. Takva reakcija rezultat je ubrizgavanja sline ili otrova insekta u kožu. Pojava ozbiljnije reakcije, poput vrućice, bolnih zglobova, otečenih žlijezda, natečenog lica, poteškoća u disanju ili šoka, malo je vjerojatna i pogađa vrlo malen broj ljudi. No, u slučaju alergije na ubode određenih kukaca ili pauka, mogu se javiti i vrlo ozbiljne komplikacije. U takvim slučajevima, samo jedan ubod može izazvati teške šokove ili pak dovesti do anafilaktičkog šoka, koji je opasan po život. Također, neki kukci i krpelji prilikom ugriza izlučuju otrov koji izaziva specifične bolesti. Simptomi uboda insekata razlikuju se ovisno o vrsti insekta, vrsti uboda, osjetljivosti ubodene osobe te ozbiljnosti reakcije organizma. Kako smo već napomenuli, većina uboda insekata izaziva samo blagu nadraženost. U takvim slučajevima javljaju se sljedeći simptomi: oticanje kože oko mjesta uboda ili ugriza, pojava svrbeža ili osjećaja pečenja, gubitak osjeta, odnosno obamrlost ubodenog dijela tijela.

Neugodan osjećaj koji nastaje nakon takvih uboda može se olakšati i ublažiti masiranjem ubodne površine kockicom leda ili stavljanjem hladnih obloga. Isto tako, može se uporabiti i antihistaminska mast. Ako vas je ugrizao krpelj, potrebno ga je odmah odstraniti. Pincetom uhvatite krpelja blizu glave te ga nježno i s oprezom odstranite. Ako na mjestu ugriza primijetite crveni osip, postoji mogućnost da ste zaraženi nekom od bolesti koje prenose krpelji, pa je potrebno potražiti liječničku pomoć. Ako znamo da smo osjetljivi na ubode, poželjno je izbjegavati jake mirise (parfeme), kreme za sunčanje, predug boravak u voćnjacima ili na otvorenom. Nije poželjno: jesti slatko ili piti sokove na otvorenom, jer se može dogoditi da nas insekt ubode u jezik, što može izazvati gušenje mehaničkim putem (zbog oticanja); hodati bos po travi, jer košnice stršljena i osa mogu biti i u zemlji; nositi odjeću žarkih boja ili široku (jer žarke boje privlače insekte koji se mogu zavući pod odjeću); izbjegavati veće tjelesne napore zbog znojenja (znoj privlači insekte). Treba naglasiti da je bolesnicima u rizičnoj skupini (atopičari, te rizična zvanja) potrebno opetovano naglašavati da uza sebe uvijek imaju potrebnu "antišok terapiju" (naročito ampule adrenalina te peroralne antihistaminike, korikosteroide i teofiline).

 


© 1999-2017 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s