Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Medicina u svjetlu vjere
Ovu stranicu uređuju članovi Hrvatskoga katoličkoga liječničkog društva
 
Što je to alergija?


Piše: Milan Milošević, dr. med. Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Katedra za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada

 

Alergijske reakcije vrlo su česte te gotovo svaka osoba ponekad tijekom života ima neku alergijsku reakciju. Alergijske bolesti vezane za neki organski sustav pogađaju 5-10% općeg pučanstva. Češće su među mlađima, u razvijenim zemljama, među gradskim stanovništvom te u ekonomski bolje situiranim obiteljima. U Hrvatskoj se, primjerice, učestalost alergijske hunjavice procjenjuje na 7-10% općeg pučanstva, a astme na 3-5%, te znatno više u djece i mladeži. Dok prije 100 godina riječ "alergija" nije ni postojala, a brojne epidemiološke studije posljednjih dvadesetak godina upućuju na sve češću pojavnost alergije i alergijskih reakcija u pučanstvu, važno je znati što je to alergija i što sve može dovesti do alergijskih reakcija.

Alergija je prekomjerna reakcija organizma na specifičnu, inače neškodljivu tvar ili više njih, poznatih pod zajedničkim imenom alergeni. Ta reakcija se može javiti čak i onda kada su alergeni prisutni i u maloj, gotovo neznatnoj koncentraciji.

Alergija je uzrokovana reakcijom vlastitoga imunološkog (obrambenoga) sustava, koji inače štiti tijelo od raznih oboljenja, tako što stvara protutijela koja se bore protiv bakterija i virusa. Međutim, u slučaju kad osoba ima alergiju, imunološki sustav reagira pretjerano te pokušava zaštititi organizam od tvari koje inače nisu štetne, a nalaze se u prirodi. Kod osoba koje nisu alergične, obrambeni sustav je zapamtio alergene kao bezazlene tvari pa ništa i ne poduzima pri susretu s njima.

Kod alergičnih osoba obrambeni sustav reagira burno, kao da je posrijedi infekcija, te tako nastaju simptomi alergije. Simptomi alergijske reakcije ovise o tome na kakav način alergen ulazi u tijelo. Na primjer, pelud, koja se udiše kroz nos, obično uzrokuje simptome u nosu, očima, sinusima i grlu. Svima poznata reakcija na pelud je alergijski rinitis, ili peludna groznica. S druge strane, alergija na hranu najčešće uzrokuje probleme u probavnom sustavu. Alergijske reakcije često se istovremeno pojavljuju na raznim dijelovima tijela. Simptomi alergijske reakcije mogu biti opći (sustavni) ili lokalizirani na organ ili organski sustav putem kojeg je alergen ušao u tijelo (koža i sluznice, probavni ili dišni sustav). Simptomi alergijske reakcije znatno se razlikuju u brzini nastanka i intenzitetu. Katkada se lokalizirani i opći simptomi razvijaju izrazito brzo te mogu ugroziti život bolesnika (anafilaktički šok).

Najčešće je sklonost alergiji naslijeđena. Da bi se u takve osobe neka od alergijskih bolesti i manifestirala, potreban je određeni period razvitka preosjetljivosti na neki izvanjski čimbenik. Taj slijed događaja naziva se senzibilizacija, a karakterizira ga stvaranje protutijela u tijelu alergične osobe koja su usmjerena protiv nekoga izvanjskog čimbenika (alergena). Popis tvari na koje možemo biti alergični je vrlo velik. Gotovo svaka tvar iz okoliša može uzrokovati alergijsku reakciju, ali je većina tvari, na sreću, izaziva rijetko. Najčešći alergeni proizvodi su grinja kućne prašine, kućnih životinja (sastojci kože, dlake ili žljezdanih izlučevina), peludi, hrane (školjke, račići, kikiriki i sl.), lijekova, konzervansa, aditiva hrani i pićima, plijesni, otrova insekata i sl. Među tim tvarima neke su znatno češće odgovorne za nastanak alergija nego druge. U alergijske bolesti najčešće se ubrajaju alergijske bolesti dišnog sustava (alergijska hunjavica, astma, alergijski alveolitis), alergijski konjunktivitis, alergijske bolesti kože (urtikarija, atopijski i kontaktni dermatitis), probavne alergijske bolesti, alergijske reakcije na lijekove te anafilaktičke reakcije, osobito preosjetljivost na otrove insekata. Često se neke od tih bolesti javljaju udruženo u istih osoba ili nastanak jedne prethodi drugoj.

Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena (peludi) preporuča se: izbjegavati boravak i provođenje fizičkih aktivnosti u području bujne vegetacije u vrijeme visoke koncentracije peludi u zraku (u jutarnjim satima), izbjegavati sušenje i provjetravanje odjeće i posteljine vani na zraku, prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko, najbolje u toku popodneva ili putem klima-uređaja.

U osoba osjetljivih na cjelogodišnje alergene preporuča se smanjiti koncentraciju kućne prašine (grinja) u prostoru u kojem boravimo (uklanjanjem tapeciranog namještaja, ukras-nih jastuka, tepiha i zavjesa..) Prostor u kojem boravimo mora se svakodnevno održavati (usisati, obrisati prašinu…), a jastuci i popluni za spavanje ne smiju biti punjeni perjem, a općenito ne bi smjeli biti stariji od 5 godina, te izbjegavati dodir s kućnim ljubimcima s dlakom i perjem. Eventualno ih držati izvan kuće i redovitim kupanjem održavati njihovu higijenu, kako bi s njih uklonili alergene.

Današnja znanost ulaže goleme napore u potrazi za pravim lijekom protiv alergija. Najčešće su greške kada se bolesnik samostalno liječi uzimanjem sprejeva i kapi, a da se nije javio svome liječniku. Tek kada se alergija potvrdi, može se i liječiti ili ublažiti.

 


© 1999-2019 * Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s