Božja milost prema ženama

U mnogim kur’anskim ajetima (recima) Bog štiti žene i brani njihova prava, otklanja pogrešne ideje o ženama u sadašnjim neukim društvima, i jamči im status poštovanja u društvu. Kur’an nam kaže da mjera vrijednosti ljudskog bića pred Bogom nije u rodu, nego u strahu od Boga, u vjeri, moralnom savršenstvu, iskrenosti prema Bogu i pobožnosti.

Žene i muškarci imaju različite fizičke karakteristike, ali to nije razlog da ijedno od njih bude superiornije u odnosu na drugo. U drugom ajetu Bog kaže da je bogatstvo postalo mjera superiornosti za neke ljude, ali je bolje da tražimo od Boga velikodušnost. Allah objašnjava osnovne osobine koje svaki vjernik mora posjedovati, bilo muško ili žensko: "A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima: traže da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćaju, i molitvu obavljaju i zekat* daju, i Allahu i Poslaniku njegovu se pokoravaju. To su oni kojima će se Allah, sigurno, smilovati. Allah je doista silan i mudar." (Kur’an, 9:71) Ženi muslimanki koja daje sve od sebe u svemu i koja teži da bude dobar primjer svima svojom ličnošću, moralnom čestitošću i voljom, Bog će dati i visoku poziciju u društvu. Takva žena izvršava svaku dužnost na najbolji
mogući način, donosi primjerene odluke, nalazi najbolja rješenja za probleme i primjenjuje najbolje mjere.

Muhammed s.a.v.s. kaže: "Najbolje žene od džennetskih žena su Hatidža bint Huvejlid, Fatima bint Muhammed, Merjem (Marija) bint Imran i Asija bint Muzahim (žena faraona)."

Allah dž.š. posebno spominje dvije od ovih žena u Kur'anu, kao primjere koje bi trebali slijediti vjernici i vjernice. Faraonovu ženu, koja je živjela s najvećim silnikom, nepravednikom, grešnikom, nezahvalnikom i krvnikom, a ipak ostala iskrena vjernica, i h. Merjem (Mariju) koja je usprkos svim potvorima, lažima, sumnjama, napadima, uvredama i poniženjima ostala uspravna vjernica. U poglavlju Et-Tahrim, Allah dž.š. ih navodi kao žene uzore za muslimanke: "A onima koji vjeruju Allah kao pouku navodi ženu faraonovu, kad je rekla: 'Gospodaru moj, sagradi mi kod Sebe kuću u džennetu, i spasi me od faraona i mučenja njegova, i izbavi me od naroda nepravednog!' ''Merjemu, kćer Imranovu, koja je nevinost svoju sačuvala, a Mi smo udahli u nju život i ona je u riječi Gospodara svoga i knjige Njegove vjerovala i od onih koji provode vrijeme u molitvi bila." One su u svom vremenu bile poput dragog kamenja koje svjetluca i nastavljaju blistati vječnim sjajem.

Možemo vidjeti da su prema moralnoj praksi islama muškarci i žene potpuno jednaki u društvu. Putem Kur’ana, Allah Milostivi je poništio sve razlike koje neuki sustavi vjerovanja čine između muškaraca i žena; i naredio je da se ženama da vrijednost koju one zaslužuju. Ovo sve zavisi potpuno od snage vjerovanja muškaraca i žena u Boga, kao i od njihova moralnog karaktera i odgovornosti koje nose. Stoga se žene, koje prihvate islamski moral, nikad ne moraju boriti za jednakost s muškarcima; ulaze, umjesto toga, u moralno "natjecanje" vrijednosti. U natjecanju dobrote, vjernici moraju uložiti sve od sebe da zasluže Božje zadovoljstvo u svakom trenutku svog života. S ovim ciljem na umu, oni se bore na natjecanju dobrote da postanu osoba najbliža Bogu i osoba koju Bog najviše voli. Bog nas podsjeća da se nikome, bio muškarac ili žena, neće učiniti nepravda ni na ovom ni na onom svijetu, nego će svi dobiti točno ono što zaslužuju: "Onome tko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život i doista ćemo ih nagraditi boljom nagradom nego što su zaslužili." (Kur’an, 16:97)

Uloga majke u islamu

Islam nas uči vrijednosti žene na svakom stadiju njezina života. Da bi stekli Allahovo zadovoljstvo, muslimani moraju slijediti njegove zapovijedi. A on nalaže ljubaznost i pravičnost prema ženama, kao prema kćerkama, sestrama, suprugama i majkama. Muslimani koji teže usrećiti svoj ženski svijet mogu očekivati da će zaraditi Allahovo zadovoljstvo, a u Allahovom zadovoljstvu su ključevi dženneta (raja). "Mi smo naredili čovjeku da bude poslušan roditeljima svojim. Majka ga nosi, a njeno zdravlje trpi, i odbija ga u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim, Meni će se svi vratiti!" (Kur’an 31:14)

Premda nam islam kazuje da poštujemo oba roditelja, majci se daje prednost. Mjesecima ona nosi breme u svojoj utrobi, u tegobnoj kušnji trudnoće. Nakon poroda, doji ga do dvije godine. Žrtvuje svoj komfor za dobrobit djeteta. Ove majčine muke, teškoće, bolove, sve neprospavane noći, brigu i strah ne smije nikada zaboraviti počevši od muža, djece, rodbine, plemena, naroda, države. Čovjek stoga mora priznati, prvo, Allahova prava nad njim, a onda i prava svojih roditelja, posebno majke. Poslanik je rekao: "Džennet (raj) leži pod majčinim nogama."

Majka koja je odgojena u islamu donosi dijete na svijet i nastoji ga odgojiti u islamu, oplemeniti i utemeljiti karakter svom djetetu, budućem članu ljudske zajednice, disciplinira ga i ne dopušta mu da svoje hirove sprovodi u djelo. Jedno od najizraženijih moralnih svojstava Muhammeda, a.s., jest milost prema drugima, a posebno prema djeci. Jedna od njegovih pedagoških izreka koju treba svaka majka prihvatiti jest: "Nama ne pripada onaj tko nema milost prema djeci i tko ne poštuje starije." (Ahmed)

Europa poznaje i priznaje ženu radnicu i objekt ljudskih strasti koja ostvaruje zaradu i profit i, ako stigne, rodi jedno ili dvoje djece, a islam poznaje i priznaje ženu majku kao ličnost koja jedina na svijetu među bićima rađa djecu i koja može ako hoće i želi da radi izvan kuće u poduzeću, a nije dužna, jer je muž dužan hraniti i ženu i djecu. Žena je simbol plodnosti, rađanja beskrajne smjene generacija. Ako u islamu postoji tzv. žensko pitanje, rješenje toga pitanja zove se majka. Onima koji se u ime emancipacije i ravnopravnosti ne slažu s ovim rje-šenjem, treba odgovoriti: nije islam unizio ženu nego ste vi unizili majku.

Uostalom, zakon majčinstva kao vrhunskog i prvenstvenog opredjeljenja žene postavila je sama priroda prije svakoga ljudskog zakona, pa i islam. Sam poziv majke nije dakle, ponižavajući. Naprotiv, on je svet i uzvišen, a ljudi su ga unizili. Samo kao majka žena ima apsolutnu i nezamjenjivu vrijednost. Nitko tko ruši ženu kao majku ne može pridonijeti njezinom većem poštivanju i značaju, jer majčinsko pravo je ne samo neprikosnoveno, nego je i najstarije pravo za koje zna čovječanstvo. Najdragocjenija vrijednost žene i njezina najsvetija dužnost jest da bude majka.

Djevičanstvo

Muškarac i žena su komplementarni i nisu suprotstavljeni. Narušavanje ovog reda donosi nesreću ljudima i stavlja u zadatak ženi ono što nije u mogućnosti uraditi. Djevojka u islamu čuva svoju nevinost sve do braka, u koji ulazi po svojoj slobodnoj volji, dok djevojka koja prihvaća zapadni model življenja, prodaje svoju nevinost i čednost; njezin život je ispunjen avanturama, brojnim ljubavnicima, njezina glavna preokupacija nije harmoničan obiteljski život u okrilju suprugove pažnje i radosti djece, kao što je slučaj sa suprugom muslimankom. Uopće gledano, Kur'an dozvoljava muslimanima ašikovanje i sklapanje braka sa čestitim i poštenim kćerima kitabija**, ako one pristanu da djeca po vjeri i odgoju pripadaju ocu. U toku ašikovanja bitno je da vjernici obore poglede svoje i da vode strogu brigu o stidnim mjestima svojim, to im je najbolje. Djevojka će očuvati svoje djevičanstvo, vjeru, ukoliko se bude klonila strastvenih pogleda, bestidnog govora, pornografije i osamljivanja prije braka.

Supružništvo

"Ženska će osoba kod udaje gledati da putem (ašikovanja) izabere pobožna, moralna, ljubazna i darežljiva muža, a pazit će da se ne uda za pokvarena čovjeka. Mlade djevojke ne treba udavati za starce niti za pokvarene ljude. Treba da se udaju za svoju priliku." (hadis)***

U mnogim hadisima Vjerovjesnik ističe koju ženu treba uzeti i za kojeg muškarca treba udati. "Tko se ženi s namjerom da zakloni svoj pogled i sačuva svoje spolne organe od bluda i da uveća porod Allah će takav brak učiniti sretnim. Blago njima u takvom braku."

Ne samo da iz pozicije vjere i morala treba gledati na izbor muža ili žene nego i iz perspektive života i sreće na ovome svijetu.

* Zekat je obvezno imovinsko godišnje davanje 2,5 % od imovine koja dostigne određenu količinu (nisab). Daje se za potrebe ugroženih, nemoćnih i za potrebe zajednice.

** Kitabija ili Ehlul – kitab je kur'anski izričaj za sljedbenike neke od nebeskih objava. Pod tim se podrazumijevaju židovi i kršćani.

*** Hadis je stručni izraz za sve ono što je rekao Poslanik islama Muhamed a.s.