Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Prigodno
 
Prvi se pokloniše

Piše: Ivan Penava
 
Relikvije Sveta tri kralja u kölnskoj katedrali

"Od kad su prenesene relikvije sveta tri kralja, Köln je počeo dobivati na glasu i važnosti, i do danas se nisu prestali sabirati vjernici s morskih otoka i iz različitih smjerova, privučeni i primamljeni mirisom svetih kraljeva: Škoti, Britanci, Englezi, Španjolci, također oni iz Italije, Sicilije, gornje Italije i Francuske." – ovaj izvještaj, što je oko 1200. godine sastavljen u gradu Kölnu, jasno pokazuje koliki je značaj u tadašnjoj Europi imalo hodočašće relikvijama Sveta tri kralja u kölnskoj katedrali.

Dolazak relikvija

No, kako su relikvije Sveta tri kralja došle čak na sjever Njemačke? Jedna legenda bilježi da je relikvije pronašla sv. Helena, majka cara Konstantina, za jednoga hodočašća u Svetoj zemlji i dopremila ih u Carigrad (Istambul). Poslije je jedan od Konstantinovih sinova relikvije poklonio biskupu sv. Eustorgiusu, koji ih je prenio u Milano. Prvi pisani trag je spomen-ploča koja još uvijek stoji u milanskoj crkvi sv. Eustorgiusa i označava mjesto gdje su stajale te relikvije. Godine 1158., uoči opsade Milana od strane Fridrika Barbarosse, relikvije su prenesene u zvonik gradske crkve sv. Jurja. Nakon što je Barbarossa osvojio Milano, otete relikvije je poklonio svom državnom kancelaru i kölnskom nadbiskupu Rainaldu von Dassel, koji ih je 23. srpnja 1164. prenio u Köln.

Dolazak relikvija pokrenulo je rijeke hodočasnika koje su počele pritjecati u kölnsku katedralu. Ne samo gore spomenuti izvještaj već i arheološka iskapanja u Švedskoj, Norveškoj, Poljskoj i Mađarskoj otkrivaju srednjovjekovne hodočasničke predmete iz Kölna, što upućuje na međunarodni značaj ovog svetišta. Pronađene su mnoge hodočasničke propusnice – pisma koja su hodočasnicima dopuštala prolaz kroz različita vlastelinstva i kraljevine, zatim pisani hodočasnički vodiči i knjige na francuskom i slavenskim jezicima i još k tome tiskane spomen-sličice iz svetišta iz 19. st.

Nova gotička katedrala

Zbog sve većeg broja hodočasnika 1248. započela je gradnja nove katedrale u gotičkom stilu. Mjesto na kojem se ona i danas nalazi od davnine je poznato kao okupljalište prvih krš-ćana. Kroz povijest su se tu, uz gradski zid, izmjenjivale sve veće i veće crkve. Prva crkvena gradnja o kojoj se zna kako je izgledala bila je karolinška katedrala, dovršena 870. godine.

Ona je izgorjela pri pokušaju da se plamenom sruši njezin istočni dio zbog nadogradnje. Zapadni dio je privremeno ponovno izgrađen kako bi se mogla slaviti sveta misa. Uskoro je izgrađen gotički kor i krenulo se na podizanje pokrajnjih lađa i prvih katova južnih tornjeva. Već 1530. ti su dijelovi bili bogato ukrašeni, ali Napoleonovim revolucionarnim trupama, koje su u nju 1794. umarširale, to nije ništa značilo. Nadbiskup je tada morao bježati iz grada i do 1801. je katedrala služila kao skladište oružja, da bi tada bila ponovno posvećena.

Zajedno s novom posvetom počela je rasti ljubav i oduševljenje ljudi za ovu posebnu građevinu, tako da se 1842., nakon više od 600 godina, moglo nastaviti s njezinom izgradnjom po srednjovjekovnim planovima. Tornjevi su završeni 1880. Iako je bila pogođena s 14 avionskih bombi, katedrala je prebrodila II. svjetski rat. Još uvijek nisu zacijelile sve ratne rane, ali i zbog zuba vremena i zagađenja okoliša mnogo se radi na obnovi, te se katedrala često naziva "vječnim gradilištem". Tolika briga i duga izgradnja samo pokazuje koliko je ta sakralna građevina ljudima prirasla srcu.

Najveći relikvijar

Danas se relikvije Sveta tri kralja nalaze iza glavnoga oltara i čini središte katedrale koja je za njih izgrađena kao kameni relikvijar. One su položene u najveći, a umjetnički najznačajniji i sadržajno najzahtjevniji relikvijar srednjeg vijeka, koji je izrađen u zlatarnici Nikole von Verdun od 1190. do 1220. godine. Relikvijar je širok 110 cm, visok 153 cm i dug 220, a ukrašen s preko 1000 bisera i dragog kamenja. Prekrasni reljefi sa 74 izlivene figure od pozlaćenog srebra prikazuju svetu povijest od početka vremena do posljednjeg suda. Relikvijar je oblikovan poput bazilike i svojim izgledom upućuje na pobožnost Trojedinome Bogu.

Politička teologija

Zbog ovih relikvija Köln je u srednjem vijeku nazivan "Sancta Colonia" (sveti Köln) i ubrajao se među najznačajnija kršćanska svetišta. Relikvije su imale poseban značaj za mnoge europske kraljeve koji su ovamo hodočastili, poput engleskih kraljeva Edvarda II. (1322) i Edvarda III. (1338), danskog kralja Kristijana I. (1475) i burgundijskog grofa Filipa Dobrog (1440). U pozadini ovih svečanih hodočašća bila je politička teologija u koju su uvučena Sveta tri kralja: srednjovjekovno vjerovanje je tvrdilo da im je Isus predao svoju zemaljsku vlast, tj. Kraljevstvo, onda kad su mu se došli poklonili i kad je primio njihove darove.

To je značilo da su zemaljska kraljevstva neposredno od Boga dana i da kraljevi za svoju krunidbu ne trebaju nikakvu potvrdu od pape. Ovo vjerovanje je iskoristio i nadbiskup Rainald von Dassel, kad je relikvije prenio u Köln, jer je kao carski kancelar Fridrika I. Barbarosse želio pomoći caru u borbi za vlast nasuprot pape. Njemački srednjovjekovni kraljevi su nakon krunjenja u Aachenu imali običaj doći na hodočašće u Köln i iskazati štovanje relikvijama Svetih triju kraljeva.

Sadržaj relikvijara

Godine 1864., u povodu 700. obljetnice prijenosa relikvija u Köln, relikvijar je otvoren radi provjere sadržaja. U njemu su pronađeni kosturi trojice muškaraca različite dobi (10-12 god., 25-30. god. i 50 god.). Istraživanja na mrtvačkom pokrovu putem mikroskopa unijelo je malo više svjetla u tajnu trojice Mudraca. Ovaj pokrov sa zlatnim nitima upućuje na danas nenastanjen grad Palmiru u sirijskoj pustinji. Tamo su kosti vjerojatno prvi put zakopane, ali tko ih je uistinu otkopao i donio u Carigrad, ostaje još uvijek velika tajna.

Uz ove relikvije relikvijar sadrži i relikvije sv. Grgura Spoletskog, zatim relikvije za koje se drži da su od sv. Nabora i Feliksa, te nekoliko nepoznatih relikvija, a uz to sve tu su i pripadajuće isprave.

Danas

Ni danas se nije smanjio broj posjetitelja kölnske katedrale, samo što danas prave hodočasnike sve više zamjenjuju znatiželjni turisti. Sam blagdan Sveta tri kralja je opće poznat kao "hodočasnički dan", a još osam dana (osmina) nakon njega slave se svečane mise. Sve više dječjih grupa koje na Bogojavljanje obilaze obiteljske kuće i nose blagoslov (Sternsinger) svoj pohod započinju upravo iz katedrale.

Vremenska tablica

1158. Prvi pisani spomen u Milanu;
1164. Nadbiskup Rainald von Dassel prenosi relikvije u Köln;
1181-1220. Nikola von Verdun i suradnici rade na relikvijaru;
1248. Počinje gradnja gotičke kölnske katedrale;
1322. Prijenos relikvijara u novu katedralu;
1794. Relikvijar je pred Napoleonovom navalom prenesen u crkvu sv. Laurentiusa u Arnsberg;
1804. Relikvijar je vraćen u katedralu;
1864. Relikvijar je spremljen u katedralnu riznicu, a kosti su znanstveno pregledane;
1948. Relikvijar je ponovno izložen javnosti unutar katedrale.

 


© 1999-2019 * Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s