Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Sugovornici
 
Ansambl "Lado"

Razgovarao: Ivan Bradarić
 
Razgovor s Ivanom Ivančanom, umjetničkim direktorom ansambla "Lado"

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado, nacionalni je profesionalni folklorni ansambl osnovan 1949. godine, sa zadaćom i ciljem istraživanja, prikup-ljanja, umjetničke obrade i scenskog prikazivanja najljepših primjera bogate hrvatske glazbene i plesne tradicije.

Lado u svom radu okuplja najpoznatije hrvatske etnokoreologe i koreografe, etnomuzikologe, glazbene aranžere i folkloriste, ali i skladatelje i dirigente nadahnute pučkim glazbenim stvara-laštvom. Sve to rezultiralo je impozantnim koreografskim i glazbenim repertoarom s više od stotinu različitih koreografija i nekoliko stotina vokalnih, instrumentalnih i vokalno-instrumentalnih brojeva. Svojim repertoarom Lado predstavlja hrvatsku baštinu nastalu na raskrižju kultura, obogaćenu mediteranskim, balkanskim, panonskim i alpskim utjecajima.

Lado posljednjih dvadesetak godina zadivljuje i izvođenjem duhovnog programa prebogate hrvatske baštine.

Očuvanje hrvatskoga nacionalnog identiteta kroz glazbu i narodne običaje

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado nazočan je na sceni skoro 60 godina. Možete li nam reći, vraćajući se malo unatrag, što je Lado sve ostvario?

Ansambl Lado je osnovan 1949. godine s osnovnim ciljem da istražuje, prikuplja, umjetnički obrađuje i scenski prikazuje najljepše primjere prebogate hrvatske glazbene i plesne tradicije, što Lado evo već šest desetljeća uspješno i ostvaruje preko brojnih suradnika i brojnih koncerata u zemlji i u svijetu. Lado je dakle u tih šezdeset godina prošao gotovo cijeli svijet, bio je na svim kontinentima, doživio pohvale, ne samo publike, nego i stručne kritike koji Lado svrstavaju u jedan od najboljih ansambala na svijetu. U svom repertoaru ima preko stotinu različitih koreografija iz svih krajeva Hrvatske i iz krajeva svugdje gdje Hrvati žive. Ima golem vokalno-instrumentalni repertoar. Osnovna značajka Lada je da to nije samo plesni ansambl, nego su ti isti ljudi i veoma dobri pjevači. Sve se u jednom trenutku lako transformira iz plesa u zbor. Dakle, radi se o istim ljudima koji su i pjevači i plesači. Uz to veliko bogatstvo glazbenog i plesnog repertoara valja spomenuti i Ladov veoma bogat fundus narodnih nošnji. Preko 1200 kompleta, te Lado tako postaje pokretni muzej, jer mi u tim nošnjama i nastupamo.

Koji je vaš službeni naziv?

Službeni naziv je Lado – ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske. A prvi naziv, kada je 1949. Lado osnovan, glasio je Državni zbor narodnih plesova i pjesama Hrvatske.

Kada ste postali profesionalni ansambl? Što je to što vas čini profesionalnim?

Profesionalni je od samoga početka. Profesionalnim ga čini to što su svi pjevači, plesači, svirači, i sve popratno osoblje zapravo zaposlenici. Oni svi imaju radno vrijeme. Sveukupno je negdje oko sedamdeset članova ansambla Lado.

Da li zanimanje za izvorno stvaralaštvo kod nas i u svijetu raste ili opada?

Možda ovo što ću reći neće biti popularno, ali moram s tugom konstatirati da mi Hrvati bježimo od tradicije, a to se može na svakom koraku prepoznati. Mi smo skloniji uvažiti tuđe nego svoje vlastito. Ja sam u Ladu 34 godine i s Ladom prošao skoro cijeli svijet i moram reći da je Lado više cijenjen u svijetu nego ovdje u Hrvatskoj. Ovdje se to još uvijek gleda kao na nešto seljačko, nazadnjačko. Običan puk nije svjestan da nama po ljepoti i bogatstvu i raznolikosti glazbene i plesne tradicije nema premca u svijetu. Mi predstavljamo svjetski kuriozitet. Nema primjera da na ovako malom prostoru postoji toliko bogatstvo glazbene i plesne tradicije.

Što je to specifično hrvatska baština u glazbenom izričaju? Koji instrumenti, koji stil pjevanja?

Zahvaljujući našem zemljopisnom položaju, raznim kulturnim utjecajima, otvorenosti putovanjima morem i kopnom, sve je to uvelike kreiralo našu narodnu baštinu koja je uistinu raznolika i veoma bogata. Među naše tipične instrumente svakako možemo ubrojiti tamburu ili tamburicu, zatim svirala na mješinu. Od istarskih mišnjica, pa do podravskih duda ili gajdi, slavonskih i baranjskih gajdi, hercegovačih dipala, meha u Primorju i na otocima, pa sve do dubrovačkog područja, gdje je također nazočan ovaj instrument. I ako želimo reći da je neki instrument tipičan za naše krajeve, onda su to upravo svirala na mješinu.

Koji je hrvatski kraj ili dijelovi Hrvatske najbogatiji, odakle najviše materijala i inspiracije dobivate?

Ja bih rekao da je to bunar bez dna. Nema kraja u Hrvatskoj za koji bismo mogli reći da oskudijeva narodnom glazbenom i plesnom baštinom. Što se tiče pjesama, spomenuo bih jednoglasno međimursko pjevanje i nekoliko tisuća sačuvanih pjesama. U Slavoniji je karakteristično višeglasno pjevanje. U Istri i Primorju imamo dvoglasno pjevanje u kratkim intervalima, njihov specifični kanat "na tanko i debelo". U Dalmaciji je tipično klapsko pjevanje. U plesovima je svako područje interesantno. Pjevanje ili ples odvojeno ili, kao npr. u Slavoniji, zajedno.

Opišite nam hrvatsku narodnu baštinu u Bosni i Hercegovini. Koje su sličnosti i razlike s onom u Hrvatskoj?

Svakako da postoje velike sličnosti, ali i ono tipično hrvatsko-bosansko. U Bosni proučavamo tri područja: Bosansku posavinu, Srednju Bosnu i Hercegovinu. Naši glazbenici, pjevači i plesači nastoje uvježbati ove specifične tehnike. Na primjer, u Bosanskoj Posavini taj njihov način pjevanja u uskim intervalima, preplitanje, miješanje violine i šargije, doista je zahtjevno i teško naučiti. Tako smo isto puno vremena potrošili za hercegovačku gangu. Čovjek doista mora biti jako glazbeno nadaren da bi to mogao naučiti i interpretirati. Teško je to naučiti, jer se to ipak usiše s majčinim mlijekom. Mi u Ladu uvijek nastojimo približiti se onom autentičnome, pa smo po tome i prepoznatljivi u zemlji i u svijetu. Mi ne nastojimo stilizirati, nego ostati vjerni izvoru.

Ambasadori hrvatske kulture u inozemstvu

U bogatoj povijesti imali ste veoma puno nastupa u inozemstvu. Kako je Lado primljen u svijetu?

Moram priznati da se čovjeku ispuni srce ponosom kada čuje reakcije i dojmove gledatelja i slušatelja koji s koncerata odlaze oduševljeni. Kada čitate u najpoznatijim svjetskim novinama, na primjer u "New York Timesu", nakon našega koncerta na Brodwayu, kako je "Lado bio i ostao jedan od najboljih ansambala na svijetu". Ili, na primjer, jedna novinarka iz Japana je to tako drastično opisala ovako: "Čula sam za Hrvatsku, upoznala ljepote te zemlje, ali sam kroz nastup Lada upoznala dušu tih ljudi. I kad bih imala mogućnost ponovno se roditi, voljela bih da to bude u Hrvatskoj".

Imate li osjećaj da ste ambasadori hrvatske kulture u svijetu?

Svakako da smo svjesni toga i da nastojimo to i opravdati. Po mome mišljenju Lado je najjači izvozni kulturni produkt - "brand". Ima ansambala koji imaju možda i bolje pjevače, ili koji možda imaju i bolje svirače ili plesače. Ali, Lado je specifičan po tome jer sve to ima na jednome mjestu, izvorne narodne nošnje, način pjevanja i plesanja te repertoar. Lado sve to sjedinjuje u jednom ansamblu i s repertoarom koji ljude fascinira. Kada dođemo s našim programom, s deset koreografija, ljudi misle da je to došlo s deset strana svijeta, a ne da je to nastalo na jednome malom području kakva je Hrvatska. Jer, kada gledate neku međunarodnu smotru folklora, veoma lako odredite kojem dijelu svijeta što pripada. Mi smo bili na jednom festivalu i prvi dan nastupili s istarskim plesom, a drugi dan sa slavonskim kolom. Kada su upitali: "Koji su ovi?", rekli su im: "To su Hrvati!" Oni im zbunjeni odgovore da to nije tako, jer su oni jučer bili Hrvati. Onda treći dan nastupimo sa vrličkim kolom, pa opet ista priča: "Koji su sad ovo?" "Pa to su Hrvati!" "Ne, ono jučer i prekjučer su bili Hrvati!" Dakle svaki put ljude šokira taj nevjerojatan kontrast narodne baštine Hrvatske.

Gdje ste od jačih imena i dvorana sve nastupili? Gdje ste imali najbolji prijam?

U šest desetljeća postojanja Lado je proputovao gotovo cijeli svijet, dotaknuvši svih šest kontinenata, nastupajući na najvećim svjetskim scenama i koncertnim podijima, od Royal Albert Halla u Londonu, preko City Centra u New Yorku i Velikog Amfiteatra Sorbonne u Parizu, Mann Auditoriuma u Tel Avivu, Sydney Town Halla i Nakano Sun Plaza Halla u Tokiju, Trga sv. Petra u Rimu, Konzerthaus u Beču, Koncertne dvorane Čajkovski u Moskvi i brojnih drugih mjesta. Nema mjesta gdje bismo mogli reći da nismo bili dobro primljeni.

Religiozna tematika kao važan čimbenik hrvatskoga kulturnog identiteta u izvedbi an-sambla Lado

Od devedesetih godina počinjete poseban naglasak stavljati na religioznu tematiku. Zašto? Ili još bolje, kako to da i prije niste nastupali s tim programom?

I za ovo područje bih mogao reći kako je to neiscrpiv izvor onoga što je narod kroz stoljeća spjevao u slavu Bogu. Lado se 1989. godine, kada smo imali i prvi koncert s tom tematikom, počeo intenzivno baviti proučavanjem i izvođenjem sakralne glazbe božićnog i korizmenog sadržaja. Mi smo u to područje ušli širom raširenih ruku, sretni da možemo dati svoj doprinos u očuvanju onoga što su naraštaji stvarali i prenosili. Rezultat tog našega rada je golemi repertoar, brojni koncerti i nastupi, šest nosača zvuka, od kojih su tri dobila nagradu Porin za duhovnu glazbu. Tu su naši tradicionalni Božićni koncerti u zagrebačkoj katedrali i drugim hrvatskim crkvama, brojni nastupi u okviru Pasionske baštine, stotine i stotine predivnih napjeva iz svih krajeva Hrvatske. Izvodili smo i korizmene i božićne napjeve od Međimurja do Dubrovnika, od Baranje do Istre i otoka, dakle cijelom našom domovinom.

Vi ste svojim pjevanjem otkrili koliko se u Hrvata jako prožimaju religiozno i svakodnevno - obično, a što pokoji put jedva da ima jasno prepoznatljivu granicu razdvajanja.

Lijepo ste to rekli. Taj moment se vidi u svim pjesmama, to nevjerojatno prožimanje. A to je na neki način sasvim razumljivo. Sve su ove pjesme i narodni običaji nastajali uz vjerske događaje izuzetno religioznoga hrvatskog čovjeka. Narodni plesovi su se plesali nakon mise, kod proslava sveca zaštitnika mjesta, pa onda na svadbama, pa u drugim proslavama. A da ni ne spominjem sve velike crkvene blagdane i narodne običaje koji su povezani uz njih.

Uvijek spominjete božićne i korizmene pjesme. Zacijelo proučavate i izvodite i druge crkvene i duhovne pjesme.

Naravno, tu su i marijanske i druge pjesme. Želja nam je napraviti prikaz cijele liturgijske godine.

Kakve su te pjesme koje su nastale među običnim pukom? Možete li ih staviti u odnos sa suvremenim načinom stvaranja pjesama, eventualno i usporediti?

To su pjesme koje su preživjele vremenski filter, koje su davno nastale, koje je skladao neki nepoznati i talentirani narodni glazbenik. Danas je očuvana jedna popijevka, a propalo je na desetke, možda stotinjak. Puno je više izgubljeno svjetovnih pjesama nego duhovnih, jer su ove druge puno više izvođene.

Njih je stvarao jednostavni čovjek, ali te pjesme imaju duboku teološku, moralnu i duhovnu poruku.

Ovo što ste rekli doista je jako važno i to vam iz vlastitoga iskustva i cijelog našega ansambla mogu posvjedočiti. Ja sam također bio pjevač i sjećam se osobito kada smo pjevali "Kalvariju". To traje skoro sat vremena "a cappella" glazbe. Kada završite tu glazbu, ta glazba kroz vas govori, vi ste to proživjeli, vi ste bili na Kalvariji. Čovjek nije isti nakon toga pjevanja. Ovaj fenomen smo često prepričavali mi međusobno u ansamblu.

Pučka crkvena glazba, s naglaskom na božićnim koncertima i pasionskoj baštini

Pučka crkvena glazba je dobila jedan sasvim poseban naglasak u izvedbi ansambla Lado, od one pasionske do božićnih pjesama. Koji je od ova dva izričaja više izvorno hrvatski?

Ja bih rekao kako su oba ova izričaja jako hrvatska. Uzmite samo pjesmu "U se vrijeme godišta". Ona je prisutna u svim dijelovima Hrvatske, samo je karakter pjevanja malo drugačiji. Tako isto imate primjere i korizmenih pjesama i napjeva.

U predbožićno vrijeme razne su manifestacije kojima se priprema na slavlje najradosnijega kršćanskog blagdana. I vi se uključujete također raznim manifestacijama, od kojih je najpoznatiji vaš Božićni koncert. Što pripremate za ovaj Božić?

Mi imamo cijeli niz božićnih koncerata. Prvi u nizu je 21. prosinca u Svetištu sv. Antuna Padovanskoga u Zagrebu na Svetom Duhu. Dan kasnije smo u Varaždinu. Prije svega toga smo u Splitu i Sinju, Ogulinu, Samoboru i Delnicama. Na samom koncertu ćemo pjevati i neke nove napjeve iz Dalmacije, koje će opet za nas raditi Joško Ćaleta. Bit će tako barem četvrt programa praizvedeno. Praizvest ćemo isto tako, u suradnji s Mihaelom Ferićem iz Slavonskoga Broda, jedan vijenac božićnih napjeva iz njegova kraja. A naravno, jedan dio programa ćemo i ponoviti.

Kako se pripremate za proslavu šezdeset godina postojanja?

Gotov je kompletan program obilježava-nja. Rekonstruirat ćemo prvi koncert ansambla Lado od 4. veljače 1950. godine, u Hrvatskom narodnom kazalištu. Uzmite u obzir da je Lado osnovan 11. studenog 1949. godine. Dakle, samo dva mjeseca nakon toga Lado priređuje prvi cjelovečernji koncert. Mi ćemo cijeli taj repertoar reproducirati. Sve će biti u retro-stilu: program, plakati, pozivnice. Napravit ćemo svojevrsnu retrospektivu uspješnica najboljih pjesama korizmenih pjesama, a za Božić najuspješnijih božićnih pjesama. Imat ćemo i samostalne koncerte pjevača, samostalni koncert naših Ladarica i samostalni koncert našeg orkestra. Želim nakon svega reći i ovo. Nastupali smo po cijelome svijetu u najvećim i najprestižnijim dvoranama svijeta, ali je najljepši osjećaj kada nastupimo u malim sredinama u puku. Imate osjećaj tada da puku vraćate njegovo. Oni vrlo često zapjevaju s nama. Imam dojam da narodu koji je to sačinio i sačuvao, vraćamo ono što mu pripada.

LADO U BROJKAMA

"2 u 1" - Lado je vrhunski plesni ansambl, ali i izvanredan folklorni zbor.
15 virtuoznih glazbenika koji sviraju pedesetak tradicijskih i klasičnih instrumenata.
30 nosača zvuka.
37 vrhunskih umjetnika koji istodobno plešu i pjevaju na najvišoj umjetničkoj razini.
60 godina djelovanja.
100 koreografija koje predstavljaju zadivljujuću različitost plesova, pjesama i nošnji.
1200 kompleta narodnih nošnji iznimne vrijednosti i ljepote od kojih su neki stariji od 100 godina.
5000 nastupa u Hrvatskoj i 48 zemalja svijeta.

 


© 1999-2019 * Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s