Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Sugovornici
 
Pronaći nove načine

Razgovarao: Ivan Penava
 
Razgovor s franjevcem Ivanom Matićem,
generalnim duhovnim asistentom OFM za FSR i Framu

Fra Ivan Matić nam je već dugo vremena poznat kao duhovni asistent Frame, a svojim bandom i s nekoliko izdanih albuma privukao je mnoge mlade da idu za sv. Franjom i Isusom. Sada već osam godina vrši službu generalnoga duhovnog asistenta za FSR i Framu u Redu Manje braće (OFM). Zajedno s generalnim duhovnim asistentima Reda franjevaca konventualaca (OFMConv.), franjevaca kapucina (OFMCAP.) i samo-stanskih trećoredaca (TOR), član je Međunarodnog vijeća FSR-a. U toj službi obišao je mnoga franjevačka bratstva u svijetu i zato smo ga zamolili da svoje iskustvo podijeli s nama.

Fra Ivane, koja je uloga Međunarodnog vijeća FSR-a?

Prvotna i najvažnija zadaća jest animacija i vodstvo svih bratstava širom svijeta. Kroz to vijeće se događa-ju svi kapituli na nacionalnoj razini, pastoralne i bratske vizitacije, različiti, susreti, tečajevi i kongresi. S druga strane, nas četvorica generalnih asistenata predstavljamo svoje redove i u ime svojih generalnih ministara pružamo duhovnu i pastoralnu asistenciju tom vijeću. Imamo i svoju konferenciju generalnih asistenata, na kojoj se susrećemo jedanput mjesečno. I inače smo u stalnom kontaktu što se tiče svih događanja i međusobno si pomažemo. Tu posebno mislim na tečajeve formacije za duhovne asistente FSR-a i Frame, te smo u tom smislu pred malo vremena izdali i Priručnik za duhovne asistente, koji je nedavno izišao i na hrvatskom jeziku.

Sada kad ste kroz ovih osam godina obišli malo svijeta, možete li reći što to posebno karakterizira FSR i Framu u svijetu među ostalim kršćanskim zajednicama?

Najosnovnije što treba reći jest, da je FSR jedini svjetovni red u Crkvi. U tom smislu po svojim zavjetima, članovi Franjevačkoga svjetovnog reda se obvezuju da će živjeti Evanđelje Isusa Krista po Pravilu FSR-a, te na taj način postaju članovi mjesnog bratstva, a samim time i članovi toga jedinstvenog reda u Crkvi. Inače je zanimljivo, iako su svjetovnilaički Red, da oni spadaju pod nadležnost Kongregacije za redovnički i posvećeni život. To je prva posebnost i karakteristika. To je red koji ima svoju bogatu povijest te kao i mi slavi 800. obljetnicu početka franjevačke karizme, jer od samih početaka se pojavljuju i laici koji nasljeduju sv. Franju. Njima pravilo odobrava Sveti Otac, a zadnje njihovo pravilo je odobrio papa Pavao VI. 1978 godine. Crkva ih prepoznaje kao red koji ima svoju bogatu povijest karakteriziranu svetošću. U njihovoj povijesti bilo je, a i danas ima, jako puno članova, bilo da se radi o laicima, bilo o svećenicima, biskupima, kardinalima, pa čak i papa, koji su prigrlili ovu specifičnu duhovnost. Samo da spomenem neke od poznatijih: blaženi papa Ivan XXIII., naš blaženik kardinal Alojzije Stepinac, blagopokojni kardinal Franjo Kuharić i mnogi drugi. Crkva dakle prepoznaje taj put svetosti i samim time jamči da je to uistinu put koji omogućuje kršćanima, koji to žele, slijediti stope sv. Franje, njihovo posvećenje. S druge strane kao laici članovi FSR-a i Frame imaju posebnu misiju da taj duh evanđelja po uzoru na sv. Franju prenose na obitelj, na posao i na sva ona mjesta gdje oni žive i rade kao i svi drugi laici.

U tom prijelaznom razdoblju osjetila se bojazan manjih bratstava da će se u regionalizaciji utopiti u brojnosti bratstava koje asistiraju Manja braća. Kako nadići te probleme i komunikaciju između različitih redova?

U početku se to možda i dogodilo čisto iz nekih predrasuda, jer se možda nije dovoljno poznavalo kakva je zapravo ta organizacija i struktura koja će biti kasnije. Mnogi su možda mislili da će izgubiti asistenciju jednih ili drugih. Kasnije, zahvaljujući posebno formaciji asistenata, vidjelo se da se tu ništa ne gubi nego da se samo dobiva. U kojem smislu? Laici - FSR i Frama - konačno dobivaju mogućnost i odgovornost da oni kao zreli kršćani franjevci mogu animirati i voditi svoja vlastita bratstva, a da se franjevci iz svih redova koji ih asistiraju uključuju u toj duhovnoj asistenciji i da zapravo surađuju zajedno. S te strane mislim da se već prešlo iz toga početnoga nekakvog straha u konkretno životno djelovanje i suradnju, koja iz dana u dan može biti samo bolja i bolja. Valja napomenuti, što se tiče mjesnih bratstava, da se nigdje ne mijenja ništa, jer oni koji su odgovorni za asistenciju na mjesnoj razini, ostaju i dalje odgovorni.

Koliko je ova regionalna podjela prihvaćena u drugim državama u svijetu?

Svako nacionalno bratstvo imalo je jedan svoj specifičan proces, ovisno o društveno-političkoj i crkvenoj situaciji. Mi ih sa strane Međunarodnog vijeća pratimo i pomažemo, kao što smo pomogli talijanskoj zajednici koja je u posljednjih desetak godina imala dosta problema što se tiče regionalizacije. Danas u svijetu imamo 44 nacionalna bratstva koja su u osnivanju, a 63 ih je već pravno konstituirano. To je zaista jedna velika snaga, jer svjetovnih franjevaca danas otprilike ima 450.000, a ima i oko 50.000 framaša. Ovi brojevi nam također govore o buđenju te franjevačke karizme kod laika.

Gdje u svijetu najviše rastu bratstva FSR-a?

Južnokorejsko bratstvo je jedno od brojnijih s 10.000 zavjetovanih članova, a znamo da Južna Koreja nije tipično kršćanska zemlja. Recimo, u Vijetnamu imamo preko 4.000 zavjetovanih članova FSR-a i isto toliko framaša. Filipini su isto tako jedno vrlo živo bratstvo. Sad pratimo izbliza bratstvo Malezije i Singapura, jer su u osnivanju. Od znakovitih zemalja je i Pakistan, gdje smo 2007. ustanovili prva bratstva FSR-a i Frame. Treba reći i to da oni žive i u vrlo teškim uvjetima.

Osjeća li se igdje kriza FSR-a?

Kriza je što se tiče zapadne Europe. U Francuskoj se u posljednje vrijeme budi jedan novi interes kod mladih ljudi. S druge strane, imamo središnju i istočnu Europu, gdje se isto tako budi veliki interes. Da ne govorim za Latinsku Ameriku, gdje je veliki interes i zanos, gdje su velika bratstva jako povezana, a kao franjevačka obitelj jako dobro funkcioniraju. Veliki zanos se vidi i u afričkim zemljama. Samo zbog situacije i velikog siromaštva i krize koje proživljavaju mnoge afričke države vrlo je teško organizirati nacionalna bratstva.

Govorili smo o zajedničkom radu braće unutar sve četiri grane muškog reda. Hoće li takva asistencija potaknuti i braću da se ujedini u jedan Red.

Zanimljivo je da nam često braća i sestre iz FSR-a i Frame znaju reći – "Mi smo sada jedno bratstvo, jedan red, a vi prvi Red ste odvojeni: konventualci, kapucini, manja braća." Puno sam toga obišao i često mi se dogodilo da sam u vrijeme vizitacije bio kod konventualaca, kapucina ili trećoredaca. Vidio sam da u biti svi mi živimo na isti način i što se tiče formacije i što se tiče načina evangelizacije i misija. U tom smislu ako se ujedinjenje i dogodi, to može biti samo nešto vrlo pozitivno.

Spominjali ste kako se svjetovni franjevci mogu uključivati u razne inicijative. U Hrvatskoj je poznato kako su FSR i Frama organizirali velike prosvjede protiv Družbe Adria i novog programa za naftovod u Hrvatskoj. Kako je ta akcija primljena na međunarodnoj razini i je li se o njoj čulo u svijetu? Postoje li slične akcije u svijetu kod drugih bratstava?

Sve ono što su FSR i Frama učinili s obzirom na projekt Družbe Adria, jako je odjeknulo u cijelom Redu, na osobit način zato što je i na samom generalnom kapitulu FSR-a godine 2005., koji se slavio u Asizu, naša međunarodna vijećnica FSR-a, Antica-Nada Ćepulić, u svom izlaganju jako dobro predstavila rad naših svjetovnih franjevaca u nastojanju da se zaustavi taj projekt. Svi sudionici kapitula su podržali tu inicijativu i prošao je i prijedlog da se pošalje otvoreno pismo našoj vladi kao znak podrške nastojanjima FSR-a i Frame u Hrvatskoj, što je i učinjeno. To je bio i prvi put da se jedan generalni kapitul FSR-a oglasio na takav način. Što se tiče drugih zemalja, svakako postoje slične akcije, ali i druge različite inicijative, koje uvijek idu u smjeru pomaganja onih koji zbog bilo kojih razloga nemaju pravo glasa ili su obespravljeni na bilo koji način. Tu mislim posebno na neke zemlje Latinske Amerike, Afrike i Azije.

Želite li kao generalni asistent prenijeti neku poruku našim čitateljima koji su članovi FSR-a i Frame?

Sve što se događalo kroz ove godine trebamo vidjeti kao jedan silan blagoslov za našu Crkvu ovdje i za naše društvo u cjelini. Jer kroz sve one mlade koji su prošli, i danas prolaze kroz Framu, a i za sve one koji su u FSR-u, vidim da su njihov život i djelovanje zaista jedna velika milost za naš narod i da su sposobni unatoč svim poteškoćama navijestiti evanđelje današnjem svijetu. Mislim da oni u zajedništvu s ostalim članovima franjevačke obitelji mogu prenijeti današnjem svijetu na autentičan način poruku sv. Franje. Zahvaljujem Bogu za svakoga od njih, i što se kroz stvarno lijepu suradnju cijele franjevačke obitelji dogodila i regionalizacija. Za sve molim i želim da se ostvari ono na što su pozvani po svom pozivu, a to je da žive Evanđelje i da neprestano prelaze iz Evanđelja u život i iz života u Evanđelje.

Generalni kapitul FSR-a

Ovih dana se završava dvogodišnja proslava 800. obljetnice rođenja sv. Elizabete Ugarske, velike svetice Franjevačkoga svjetovnog reda. Svečani završetak će se održati u Mađarskoj u sklopu generalnog kapitula FSR-a, koji će se održati od 15. do 22. studenog 2008. Tema kapitula je "Zavjetovanje svjetovnih franjevaca i njihov osjećaj pripadnosti Redu". Govorit će se o tome na koji način danas svjetovni franjevci mogu odgovoriti na izazove svijeta i Crkve. Frama će biti predstavljena preko šest svojih delegata, koji na taj način predstavljaju šest velike zone u kojima Frama danas djeluje. Tu je još i jedan predstavnik koji je njihov odgovorni zastupnik na međunarodnoj razini.

Što vam najviše ostane u sjećanju nakon posjeta nekom bratstvu?

Kad vidiš taj zanos kako je ljudima drago da se susretnu s braćom i sestrama, s nama koji ih obilazimo. Trenutci u kojima se zaista osjeća radost, jednostavnost i ljubav. Trenutci u kojima se razgovara o pozivu, o bratstvu, o željama i problemima, makar za to trebali i puno putovati. U Indoneziji mi se dogodilo da su ljudi putovali po pet dana da bi došli na nacionalni susret FSR. S koliko ljubavi i predanja sudjeluju u svemu tome, to su zaista stvari koje se čovjeku usjeku u srce.

 


© 1999-2019 * Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s