Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Sedmerac
 
ŠTO SLAVIMO?

Na pitanja o slavljenju Božića odgovara: Matija Antun Mandić
 
BOŽIĆNI DANI I BLAGDANI
 

1. Što znači riječ Božić?

Hrvatska riječ Božić zapravo je uma-njenica od riječi Bog te označava malenog Boga ili Božića. Smatram kako je oprav-dana upotreba ovog termina unutar kršćanskoga liturgijskog vremena u Hrvat-skoj, jer ovaj naziv, svojim značenjem, veoma dobro podsjeća na otajstvo rođenja Boga u malenome djetetu Isusu.

2. Kada se ovaj blagdan počeo slaviti u Crkvi?

Vremenski precizno nije nam poznata godina koja bi se sa sigurnošću i povijesnom utemeljenošću mogla uzeti kao početak slavljenja ovog blagdana u Crkvi. No, prema nekim sigurnim povijesnim izvorima, znamo da se ovaj blagdan slavio u Rimu na dan 25. prosinca već 336. godine.

3. Zašto se Božić slavi 25. prosinca?

Ovaj datuma rezultat je uobičajene prakse, tada još mlade, Crkve koja je nastojala ‘’pokrstiti’’ sve dotadašnje poganske blagdane Rimskog carstva, mijenjajući im pritom simboliku i značenje, ali ne i samo vrijeme, odnosno, datum slavlja. Tako i uvođenje ovog blagdana u liturgijsko vrijeme Rimske crkve predstavlja samo reakciju na rimski poganski blagdan Natalis Solis invicti – blagdan rođenja nepobjedivog Sunca. Uvođenjem Božića, poganska simbolika boga Sunca iz Emese u Siriji zamijenjena je simbolikom Krista – Sunca pravde (Mal 3, 20) i Svjetla svijeta (Iv 8, 12).

4. Zašto se Božić nekada slavio na dan 6. siječnja?

I ovaj datum predstavlja kršćansku reakciju protiv poganskih slavlja i blagdana, ali samo u praksi Istočne crkve, jer se upravo na taj dan običavalo u Aleksandriji slaviti rođenje boga Eona. Dakle, 6. siječnja je bio datum prvobitnog blagdana Isusova rođenja u Istočnoj crkvi. Već u drugoj polovici četvrtog stoljeća i Istok i Zapad zajednički prihvaćaju slavlje Božića 25. prosinca.

5. Kada su nastale jaslice?

Iako ne možemo s potpunom povijesnom sigurnošću to potvrditi, mi franjevci rado volimo istaknuti kako je prve jaslice za uprizorenje scenskog prikaza Isusovog rođenja upotrijebio naš utemeljitelj sv. Franjo Asiški, 1223. godine u Grecciju. Slijedeći Franjin primjer, ovakva praksa u božićnome vremenu ubrzo se proširila po svim franjevačkim crkvama, a kasnije i svim ostalima. Sigurno je ipak da su jaslice, barem kao umjetnički detalj, postojale puno prije sv. Franje.

6. Tko su bili mudraci?

Mudraci ili, kako su poznatiji u pučkoj pobožnosti, Sveta tri kralja: Gašpar, Melkior i Baltazar, došli su se u Betlehem pokloniti novorođenome Isusu. Evanđelist Matej ih sasvim općenito naziva magima (Mt 2,1), ne donoseći nikakve preciznije informacije. Pojam mag dolazi od grčke riječi magos, a koja bi se, u duhu hrvatskog jezika, mogla prevesti kao čarobnjak. Taj pojam se u nekih bliskoistočnih antičkih naroda koristio kao naziv za mudraca, liječnika, astrologa, tumača snova i čarobnjaka. Tko su zaista bili ti mudraci, ne možemo sa sigurnošću ustvrditi, no svakako nam je poznata zadivljenost i zanimanje antičkog čovjeka za astrologiju, koji je smatrao da nebeska tijela posjeduju nadnaravne moći koje vladaju svijetom i određuju mu sudbinu. Prema tome, sama biblijska gesta poklona tih magova pred djetetom Isusom, predstavlja važnu i duboku simboliku, kako u kršćanstvu tako i u starome poganskom svijetu.

7. Kakve veze ima tzv. Djed mraz ili “Djed” Božićnjak s Božićem?

Djed Božićnjak je jedan vrlo simpatičan, vedar i zanimljiv izmišljeni lik, koji se sa svojom sekularnošću sasvim krivo i neopravdano dovodi u vezu s otajstvenom stvarnošću kršćanskog blagdana Božića. Njegova fiktivna uloga donošenja darova djeci širom svijeta možda bi tek neznatno bolje ‘’odgovarala’’ kršćanskom običaju darivanja djece na blagdan sv. Nikole. Ali, ponavljam, tek neznatno. Katolička crkva se ne protivi samome ‘’liku i djelu’’ Djeda Božićnjaka nego samo nastoji naglasiti razlike te ispraviti kriva shvaćanja koja su, tijekom godina, nastala između ta dva pojma.

 


© 1999-2020 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

 

U suradnji s