Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova

 

 
Sedmerac
 
SAKRAMENT BOLESNIČKOG POMAZANJA

Strah zbog neznanja
 

Bolesničko pomazanje spada u neshvaćene ili krivo shvaćene sakramente, što potvrđuje i njegovo u puku rasprostranjeno ime – “posljednje pomazanje”. Točno, nekima on bude i posljednje pomazanje. Posebno onima koji ga odgađaju za posljednji čas. Što je, dakle, bolesničko pomazanje? Tko i kada ga može primiti? Evo nekoliko najčešće postavljanih pitanja i odgovora na njih.

1. Tko ovaj sakrament može primiti?

Sakrament bolesničkog pomazanja može primiti svaki bolesni kršćanin koji ga s vjerom od Crkve zatraži. “Može ga se podijeliti i djeci kada toliko razumiju da im ovaj sakrament može biti okrepom” (Obrednik, br. 12), kao i “bolesnicima koji su izgubili svijest ili upotrebu razuma, ali bi ga vjerojatno kao vjernici bili zatražili dok su bili pri sebi” (Obrednik, br. 14). Mrtvome čovjeku ne daje se bolesničko pomazanje.

2. Što je najvažnije za sakrament bolesničkog pomazanja?
Najvažnija je vjera. “Neka vjernici ohrabre bolesnike da traže od svećenika ovaj sakrament. Bolesnici neka se priprave da ga prime s dobrim raspoloženjem, uz pomoć svoga pastira i cijele crkvene zajednice, koja je pozvana da bolesnike na poseban način okruži svojim molitvama i bratskom pažnjom” (KKC 1516), “a ne da popuste lošoj navici odgađanja ovog sakramenta” (Obrednik, br. 13).

3. Zašto se taj sakrament zove “Posljednje pomazanje”?
Odgovor na ovo pitanje sadržan je u Katekizmu Katoličke Crkve: “Svjedočanstva o mazanju bolesnika blagoslovljenim uljem susreću se od starine u liturgijskoj predaji i na Istoku i na Zapadu. Tijekom stoljeća sveta se pomast sve isključivije dijelila umirućima, pa je stoga i dobila naziv ‘Posljednja pomast’. Ali unatoč takvu razvoju, liturgija nije nikada prestala moliti Gospodina da bolesnik zadobije i tjelesno zdravlje, ako mu je korisno za spas” (KKC 1512).

4. Kada se prima ovaj sakrament?
Bolesničko pomazanje nije samo za one koji se nalaze u “krajnjoj životnoj pogibelji”, ali ni za one koje je “ugrizao komarac”, nego je “prikladno vrijeme za njegovo primanje netom se vjernik zbog bolesti ili starosti nalazi na početku smrtne pogibli” (KKC 1514) kao i “prije pogibeljna kirurškog zahvata” ali i vidne staračke nemoći (usp. KKC 1515).

5. Koliko puta smijemo primiti bolesničko pomazanje?
Brojčano ograničenje glede primanja sakramenta bolesničkog pomazanja ne postoji. Katekizam Katoličke Crkve o tome kaže: “Ovaj se sakrament može ponoviti ako bolesnik po primljenoj pomasti prizdravi, a onda nastupi druga teška bolest. U tijeku iste bolesti sakrament se može ponoviti ako nastupi pogoršanje.” (KKC 1515)

6. Da li ovaj sakrament primaju i nekrštene osobe?
Krštenje je temelj svih ostalih sakramenata. Nekrštenim osobama, dakle, ne dijeli se sakrament bolesničkog pomazanja.

7. Koji su učinci slavlja ovog sakramenta?
U Katekizmu Katoličke Crkve (1520-23) navedeno je nekoliko učinaka. Bolesnik sakramentom bolesničkog pomazanja prima milost potpore, mira i ohrabrenja, za podnošenje bolesti, milost koja privodi bolesnika k ozdravljenju duše a, ako je to volja Božja, također i tijela. I povrh toga, “ako je sagriješio, oprostit će mu se” (Jak 5,15). Bolesnici primaju snagu da se tješnje sjedine s Kristovom mukom i smrću “i tako pridonose dobru Božjega naroda” (LG 11). U posljednjoj bolesti ovaj sakrament pripravlja čovjeka i za prijelaz u vječni život.

 


© 1999-2020 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

 

U suradnji s