Home - www.veritas.hr - Veritas Bazilika sv. Antuna - Padova
Bazilika sv. Antuna - Padova

 


NOVOSTI
   
 

Roditelji svete Male Terezije - blaženi

Bit će proglašeni  19. listopada u Lisieuxu, prigodom Svjetskoga dana misija

Roditelji svete Terezije od Djeteta Isusa, Louis i Zélie Martin, bit će proglašeni blaženima u Lisieuxu 19. listopada, prigodom Svjetskoga dana misija, javlja informativna agencija ZENIT. Tu je vijest službeno objavio prefekt Kongregacije za kauze svetih, kardinal José Saraiva Martins, 12. srpnja, u Alençonu (Francuska).

Roditelji svete Male Terezije iz Lisieuxa vjenčali su se u crkvi Blažene Djevice Marije u Alençonu pred 150 godina, 13. srpnja 1858. u ponoć. Kardinal Saraiva Martins tu je vijest pred više stotina ljudi objavio po završetku konferencije čija je tema bila svetost supružnika Martin, kao i prigodom euharistijskoga slavlja što ga je predslavio u crkvi BDM, u koncelebraciji s nizom biskupa.

Tijela Louisa (1823.-1894.) i Zélie (1831.-1877.) Martin, što ih je papa Ivan Pavao II. časnima proglasio g. 1994. ekshumirana su 26. svibnja, kako bi u rujnu bila prebačena u baziliku u Lisieux.

U Veroni je izrađen relikvijar budućih blaženika. Papa Benedikt XVI. 3. je srpnja potpisao dekret kojim se priznaje čudo pripisano zagovoru roditelja svete Terezije iz Lisieuxa.

Ovo priznanje otvara put njihovu proglašenju blaženima, baš kao što je to bio slučaj i – prvi puta u povijesti – sa supružnicima Luigijem Beltrame Quattrocchi i Mariom Corsini, koje je Ivan Pavao II. blaženima proglasio 21. listopada 2001. I to je bilo prigodom proslave svjetskoga dana misija.

Pietro Schiliro, dječak koji je doživio čudo, ima šest godina i živi u Monzi. Rođen je s malformacijom pluća te su liječnici predviđali kako neće preživjeti. Karmelićanin otac Antonio Sangalli, savjetovao je roditeljima neka izmole devetnicu roditeljima svete Terezije, koji su već bili izgubili četvoro djece u ranoj dobi, kako bi primili snagu suočiti se i s tim trpljenjem. Majka je, međutim, prvu devetnicu izmolila na nakanu djetetova ozdravljenja. Pietro je danas dječak savršena zdravlja te je zajedno s roditeljima doputovao u Lisieux, kako bi se zahvalio Louisu i Zélie Martin.

Svetu Tereziju od Djeteta Isusa, svjetsku suzaštitnicu misija, papa Ivan Pavao II proglasio je naučiteljicom Crkve, također prigodom Svjetskoga dana misija, 19. listopada 1997.

16.07.2008.

 

 

   
 

Svjetski susret mladih, Sydney 2008.

World Youth Day, Sydney, Australia

Hrvatski hodočasnici u Australiju su počeli pristizati već početkom mjeseca srpnja sve do desetoga dana istoga mjeseca. Oko 50-ak hodočasnika sudjelovlo je na rančevima u Broken Bay biskupiji koja se nalazi nešto sjevernije od Sydneyja. Rančevi St. Francis i Challence okruženi su australskim šumama i nalaze se na osami kako bi se osobe koje ondje borave "potpuno" odvojile od brzog životnog tempa. Na zelenim travnjacima u ranim jutarnjim satima moguće je vidjeti i klokane.

Na Chalench ranču je boravilo 20-tak mladih iz Zagrebačke nadbiskupije i Šibenske biskupije. Osim naših mladih ondje je bilo i mladih iz Njemačke, Poljske, Belgije, Luksemburga i ostalih europskih zemalja. Chalench ranč je posjed Broken Bay biskupije koji služi upravo u svrhu duhovno-rekreativnih sadržaja za mlade njihove biskupije i šire. Cijeli kompleks se sastoji od nekoliko jednostavnih kućica u kojima se nalaze kreveti; zatim od blagovaonice, nekoliko pomoćnih dvorana i sl. U svrhu rekreativnog programa služe streljana (s lukom i strijelom) i tzv. "adrenalin-park" koji služi za razvijenje tjelesnih mogućnosti i slično.

Oko ranča se nalazi jezero koje u ljetnim mjesecima služi za osvježenje, ali i isto tako i zimi. Dnevni raspored bio je veoma jednostavan: molitva, zajednički doručak i obilazak nacionalnih parkova i ostalih posebnosti u obližnjim dijelovima Australije. Tako su hodočasnici imali priliku vijdeti nacionalni park Blue mountains, Reptile park te seljenje kitova - Wealth watching.

Do nedjelje 13. srpnja došli su svi hodočasnici iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine - oko 780 (s neokatekumenima).

U četvrtak 10. srpnja svi hodočasnici su se preselili u određeni grad Broken Bay biskupije. Program i smještaj su organizirale slijedeće župe: Wyong, Tumbi Umbi, The Entrance, Terrigal, Gosford, Wayoming, Woy Woy i dr. Mladi su bili smješteni u australskim obiteljima. Veoma je važno istaknuti srdačnost i otvorenost svih Australaca, a posebno obitelji koje su bile domaćini mladima. Ovaj vikend u Broken Bay biskupiji sastojao se od mnoštva radionica koje su mlade poticale na djelovnje - razmišljajući o raznim globalnim problemima (glad, nedostatak čiste pitke vode, AIDS...) i kreativan rad - ples, sviranje na bubnjevima, slikanje... Svaka večer završavala je koncertom popularne duhovne glazbe.

U nedjelju 13. srpnja svaka župa je organizirala svoj vlastiti program koji se sastojao od različitih sadržaja: internacionalne mise, vožnja brodicom, piknik...

U ponedjeljak 14. srpnja svi hodočasnici premjestili su se u sam Sydney u Hrvatsku katoličku misiju Blacktown - Gospe velikog krsnog zavjeta, koju za hrvatske radnike i žitelje u Sydneyju vode franjevci Hrvatske provincije sv. Ćirila i Metoda. U Australiji ima vise od 150 tisuća Hrvata. Ondje su mladi rasopređeni po hrvatskim obiteljima koje su ih toplo primili. Zanimljivo je spomenuti da se, dolaskom u Blacktwn, izgubio svaki drugi jezik - jer Hrvati su na svojem. Od samoga početka cijeloga hodočašća Hrvati su veoma prepoznatljivi po isticanju svoje trobojnice i popularnih crveno-bijelih kockica na svakom koraku. Posebno se ističu i dobrom voljom, radošću i pjevanjem svojih lijepih domoljubnih pjesama, sada posebno popularne "S ponosom narodu svom, ljubim sliku na dresu tom..."

Utorak 15. srpnja - dan je otvorenja Svjetskog susreta madih koji je ove godine održava u Sydneyju, australskom gradu od 4,5 milijuna stanovnika, domaćinu Olimpijskih igara i mnogih drugih svjetskih događaja. Prije samoga početka okupljene mlade je pozdravio premijer Kevin Rudd rekavši: "Velika je čast za Australiju da bude domaćinom Svetskoga susreta mladih ove godine." Zatim je pozdravio mlade na više jezika.

Svetu misu otvorenja na Barangarou predslavio je sydneyjski nadbiskup George kardinal Pell u koncelebraciji s ostalim kardinalima, biskupima i svećenicima koji su došli iz cijeloga svijeta proslaviti dolazak Duha Svetoga u Južnoj zemlji Duha Svetoga - u Australiji. Kardinal Pell u svom pozdravu je rekao: "Kao nadbiskupu Sydneja zadovoljstvo mi je izraziti dobrodošlicu XXIII. Svjetskom danu mladih koji se održava upravo ovdje u Sydneyju. Vaša prisutnost ovdje znači potvrdu pozivu njegove Svetosti pape Benedikta XVI. da se pridružite stotinama tisuća mladih cijeloga svijeta iz više od 170 nacionalnosti u jednom lijepom gradu u tjednu sjaja i slavlja. Slijediti Krista nije nikako lako, ali zato moramo moliti otvorena srca za snagu Duha Svetoga. Ovi dani brzo će nam proći, ali vratit ćemo se svojim kućama ispunjeni, promijenjeni i s dijelom onoga sto smo doživjeli", rekao je kardinal Pell u svojoj propovijedi. Misi je prisustvovalo oko 150 tisuća mladih, koliko se i očekivalo.

Nastavak tjedna sastojat će se od kateheza, adoracija pred Presvetim, slavlja pomirenja i Euharistije na više stotina mjesta, festivala mladih, dolaska Sv. Oca, Križnoga puta, Hodočasničkog hoda od Sjevernog Sydneyja prema Randwicu, molitvenog bdijenja i noćenja na otvorenom te završne svete mise s papom Benediktom XVI.

Tjedan dana provedenih ovdje u Australiji na čovjeka ostave dubok dojam. Upoznaju se novi ljudi, sklapaju se nova prijateljstva po cijelom svijetu. Ono što čovjeka može posebno potaknuti na razmišljanje je upravo različitost među nacijama, ali opet jednost i jedinstvo u Kristu koji i jest cilj okupljanja.

Iz Sydneya: Josip Ivanović

16.07.2008.

 

 

   
 

Povijest svjetskoga dana mladih

Kako je nastao svjetski dan mladih i zašto se obilježava?

Na Cvjetnicu 1985. (31. ožujka), na tisuće mladih iz čitavoga svijeta okupili su se u Rimu, kako bi zajedno s Ivanom Pavlom II. proslavili Međunarodnu godinu mladeži. Odziv mladih bio je iznenađujuće velik: njih najmanje 250.000 okupilo se na Trgu svetoga Petra te duž ulice Conciliazione, koja do njega vodi.

Odgovor mladih na papin poziv prema oduševljenju i brojnosti mogao se mjeriti s onime dvije godine prije toga, u izvanrednoj Svetoj godini 1983. prigodom Međunarodnoga jubileja mladih, kada se Sveti Otac u Rimu okupio sa svojim ljubljenim mladima, na susret molitve, zajedništva, dijaloga i radosti.

Uspjeh navedenih inicijativa ubrzo je doveo do zamisli uspostavljanja Svjetskoga dana mladih, prigodom kojega će se mladi iz čitavoga svijeta imati prilike susresti sa Svetim Ocem te u njegovu društvu obnavljati svoju vjeru. Taj je dan Ivan Pavao II osmislio kao “trenutke predaha, u kojima će moći hraniti vjeru, u susretu s vršnjacima iz drugih zemalja, kroz međusobno dijeljenje iskustava”.

Na Uskrsnu nedjelju 1984. po završetku izvanredne Svete godine Otkupljenja, Ivan Pavao II. povjerio je mladima svijeta Križ Svete godine. Otad će ga mladi nositi na sve sastanke sa Svetim Ocem, uključujući tu i Svjetski dan mladih. Na križu je zapisana rečenica pape Ivana Pavla II. koja glasi ovako: “Nosite ga svijetom kao znak ljubavi Gospodina Isusa Krista prema čovječanstvu i navijestite svima kako nema spasenja niti otkupljenja doli u Kristu umrlome i uskrslome”.

Prvi se svjetski dan mladih održao 23. ožujka 1986. te su po njemu sve biskupije svijeta bile simbolično sjedinjene s rimskom biskupijom.

Tako je uspostavljen običaj prema kojemu se Svjetski dan mladih svake godine održava u različitim biskupijama svijeta, dok sljedeće godine onda slijedi međunarodno okupljanje, svaki puta na drugome mjestu. Slijed međunarodnoga dana mladih postupno je sa svake druge, prebačen na svaku treću godinu.

Prema nakani Svetoga Oca Ivana Pavla II., međunarodno okupljanje predstavlja povlašteno vrijeme u kojemu su “mladi svijeta pozvani graditi mostove bratstva i nade među kontinentima te postati hodočasnici na putovima svijeta”.Prvi je međunarodni susret tako održan u Buenos Airesu 1987.

Svjetski se dan mladih, kao što smo rekli, održava se na tragu Međunarodnoga jubileja mladih (1983.), prigodom kojega je Sveti Otac pozvao: “Otvorite vrata Kristu Otkupitelju” te Međunarodne godine mladeži (1985.), u kojoj je Sveti Otac napisao pismo DilectiAmici, u kojemu komentira zgodu iz Evanđelja kada je bogati mladić upitao Isusa: “Učitelju, koje mi je dobro činiti da imam život vječni?” (Mt 19,16).

Ovogodišnji se Svjetski dan mladih održava u Australiji. Očekuje se dolazak oko 250.000 mladih iz čitavoga svijeta. Sveti Otac Benedikt XVI. na taj način nastavlja lijepu i katoličkoj mladeži svijeta dragu tradiciju, što ju je uspostavio njegov veliki predšasnik.

Napisala: Marija Chwalovsky

15.07.2008.

 

 

   
 

Priređivač "Sedmeraca" mladomisnik

Mlada misa fra Matije Antuna Mandića u Osiječkoj Tvrđi

U nedjelju, 13. srpnja, u župnoj crkvi sv. Mihaela, u Osijeku, o. Matija Antun Mandić, franjevac konventualac, slavio je svoju mladu misu. Tom euharistijskom slavlju prisustvovali su mnogi svećenici i redovnici, zajedno s još dvojicom ovogodišnjh mladomisnika Provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca, fra Michaelom Pavićem i fra Ivanom Penavom.
Sveto misno slavlje započelo je u 10:30 svečanom procesijom i pozdravnim govorom domaćeg župnika preč. Ivana Vidakovića.

Mladomisnik je za propovjednika izabrao svoga dugogodišnjeg prijatelja i subrata fra Michaela Pavića koji je u svojoj propovjedi uputio poticajne riječi fra Matiji Antunu za njegov budući svećenički i redovnički život.

Mladomisničko su slavlje svojim prisustvom uljepšali i mnogi prijatelji fra Matije Antuna, koji su doputovali iz raznih krajeva Lijepe naše, od Splita, Zagreba, pa sve do Vinkovaca.

Svoj doprinos ovoj mladoj misi dao je i mješoviti  župni zbor crkve Sv. Mihaela arkanđela, koji je svojim pjevanjem uzveličao ovo euharistijsko slavlje.

Na kraju svete mise, mladomisnik se zahvalio svima koji su sudjelovali na njegovoj mladoj misi, a posebno se zahvalio svima onima koji su imali udijela u njegovom životu i onima koji su ga podržavali i bodrili na njegovom putu k željenom cilju – svećeništvu.

Geslo mladomisnika o. Matije Antuna Mandića glasi: "Oni su predodređeni da zauvijek po redu Melkisedekovu žrtvu plodnu donose naviještajući silna djela onoga tko ih pozva …". Misno slavlje je završilo svečanim mladomisničkim blagoslovom trojice mladomisnika .

Nastavak slavlja održao se u obližnjem restoranu gdje je bio pripremljen ručak koji smo proveli u zajedništvu s mladomisnikom i njegovom obitelji.

Mladomisnik fra Matija Antun Mandić već nekoliko mjeseci je sutradnik u časopisu Veritas – Glasnik sv. Antuna Padovanskoga gdje uređuje rubriku "Sedmerac".

Napisao: Filip Pušić

14.07.2008.

 

 

   
 

Rumunjski sinod i zabrane

Rumunjska Pravoslavna crkva "oprašta" dvojici biskupa zajedničko dijeljenje pričesti s katolicima

Bukurešt, 11. srpnja 2008. (CNA/CWNews.com) – Sveti Sinod Rumunjske Pravoslavne crkve odlučio je "oprostiti" dvojici pravoslavnih biskupa njihovo sudjelovanje u istočnim katoličkim obredima. Unatoč tomu, upozorili su da pravoslavni svećenici ne smiju dijeliti sakramente ili blagoslov sa svećenicima drugih religija, uz prijetnju izopćenja.

Nicolae Corneanu, pravoslavni metropolitski biskup Banata, izazvao je proturječja nakon primanja svete pričesti tijekom mise grkokatoličkog obreda u Temišvaru 25. svibnja. Njihovo "opraštanje" također je izazvalo rasprave.

"Sveta Euharistija nije sredstvo i korak k jedinstvu kršćanskih crkvi, nego predstavlja puno dublje očitovanje jedinstva Crkve, njezine suštine," izjavio je patrijarh Rumunjske Pravoslavne crkve, Daniel, u govoru pred sinodom.

Patrijarh Daniel je namjeravao ponovno utvrditi najosnovnija načela pravoslavne ekleziologije i ekumenizma. Takvim gestama zajedničkih obreda u stvarnosti se smanjuju dogmatske razlike između Katoličke i Pravoslavne crkve, te se ukopava jedinstvo vjere kao temelj ponovne izgradnje zajedništva dviju Crkvi.

Naglasivši ponovno da je pravoslavnim svećenicima zabranjeno primati euharistiju u drugim crkvama, objasnio je da ta odluka nema namjeru ugrožavati druge kršćane "uz oholost i prezir" ili prekinuti teološku raspravu. "Kroz iskren, duboki teološki razgovor, dogme koje su razdijelile Katoličku i Pravoslavnu crkvu mogle bi se preispitati".

Rumunjski sinod također je "oprostio" biskupu Sofroniju iz Oradea, koji je blagoslovio svetu vodu sa Virgilom Bercea, grkokatoličkim biskupom iz Oradea, na "dvanaestu noć", večer Bogojavljenja.

"Sveti sinod ne odobrava ne-kanonske geste dvojice biskupa i prihvaća njihovo shvaćanje pogreške i pokajanje kao prvi znak njihovog  popravljanja", piše u izvješću Rumunjskoga pravoslavnog patrijarhata.

14.07.2008.

 

 

   
 

Večer molitve i pjesme

Pozivamo Vas na predstavljanje knjige Elizabete Šango "Predajem se tebi"

Utorak 22. srpnja 2008.

Atrij samostana Svetoga Duha
Zagreb, Sveti Duh 31

Početak u 20.00 sati

O knjizi govore:
fra Ante Ivanković
p. Mijo Nikić
Elizabeta Šango

Tekstove iz knjige čita:
Tomislav Baran

U glazbenom dijelu nastupaju:
Lidija Smiljanić
i grupa "Misterij"

Voditeljica programa:
Lejdi Oreb

Autorica Elizabeta Šango dijeli s drugima svoje molitve srca, pjesme duše, duhovna razmatranja i radosne poklike i molitve: Presvetom Trojstvu, Duhu Svetom, Isusu, Blaženoj Djevici Mariji, Svecima, Blaženicima...

11.07.2008.

 

 

   
 

Anglikanski biskupi zagovaraju jedinstvo s Rimom

Anglo-katolici žele raskinuti sa svojom Crkvom i prijeći u Katoličku

Anglikanski biskup koji je izrazio želju prelaska u Katoličku crkvu, možda će povući za sobom tisuće drugih, nakon što je sinod Anglikanske crkve odobrio promicanje zaređenih žena na biskupske dužnosti.

U kolumni u engleskom katoličkom tjedniku "Catholic Herald", anglikanski biskup Andrew Burnham iz Ebbsfleeta poziva na "plemenitu gestu naših katoličkih prijatelja" da prihvate anglikanske tradicionaliste koji žele prijeći u Katoličku crkvu.

Potvrđujući izještaje koji se se pojavili u Rimu i Londonu tijekom prošloga tjedna, tjednik otkriva da je biskup Burnham nedavno pregovarao sa službenicima u Vatikanu o mogućnosti prelaska većeg broja konzervativnih anglikanaca. U razgovorima su učestvovali kardinal William Levada, prefekt Kongregacije za nauk vjere i kardinal Walter Kasper, čelnik Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana. S anglikanske strane, sudjelovao je i biskup Keith Newton iz Richborougha. Biskupi se nadaju da će se odobrenjem Rima otvoriti vrata cjelokupnim župama, jer su i mnogi vjernici izrazili želju potpunog jedinstva sa Katoličkom Crkvom. "Želimo prvenstveno mogućnost da sa sobom dovedemo i našu pastvu," piše u kolumni.

Obzirom da je biskup Burnham oženjen, ne može očekivati da će ostati biskup, jer iako Katolička Crkva prihvaća oženjene anglikanske svećenike, na snazi je pravilo celibata za biskupe. Unatoč tomu, biskup Burnham se nada da će Rim dozvoliti anglikancima da zadrže svoj jedinstveni identitet. Također poziva na velikodušnu gestu "posebno Svetoga Oca, koji dobro razumije naše čežnje za jedinstvom."

Obrazlažući svoju odluku da raskine s Anglikanskom Crkvom, biskup Burnham kaže da više ne može prihvatiti nikakve kompromise koji bi ih pokušali vratiti pod njihovo okrilje. "Crkveni su se običaji pretvorili u pijesak nošen vjetrom," piše nadalje, "ali sakramentalni život Crkve mora biti izgrađen na čvrstoj stijeni." Dodaje da više ne mogu prihvatiti puka obećanja Anglikanske hijerarhije, jer "svi su naši prijedlozi glatko odbijeni."

Na kraju, biskup Burnham potvrđuje da Anglikanski disidenti ne vide Katoličku Crkvu samo kao utočište. "Katolikom se postaje tako da se prihvaća da je Katolička Crkva upravo ono što ona i kaže za sebe da jest", a očekujući "plemenitu gestu" iz Vatikana, rekao je da će se "u međuvremenu povući u divljinu, čekati i moliti."

10.07.2008.

 

 

   
 

Sjećanje na majku Katu

Iz razgovora s Katom Šoljić (1922.-2008.) za Veritas / svibanj 2007.

Za čitatelje Veritasa – Glasnika sv. Antuna Padovanskoga, recite nam gdje i kada ste rođeni, te kako ste provodili život?
Rođena sam u Donjem Vukšiću kod Brčkog, 1922. godine, u siromašnoj, ali zadovoljnoj obitelji. Otac mi se ženio dva puta. Imala sam i trojicu polubraće: Ivu, Martina i Petra, koji su strijeljani u Drugom svjetskom ratu. Otac mi je umro, kad sam ja imala 13 godina, a majka malo kasnije. Rodila sam šestoro djece: Niku, Ivu, Miju i Matu, koji su poginuli u Domovinskom ratu, te Maru i Anu.

Makar je puno toga o vama rečeno, ipak mi ostaje postaviti Vam jedno važno pitanje: kako Vam je protekao život?
Kako bih rekla, nego krvavo. Drugi svjetski rat pokosio mi polubraću. Roditelji mi rano umrli. Brat mi otišao u vojsku i nije se više vratio. Od malena sam bila naviknuta sve raditi. Iz Donjeg Vukšića ja sam se udala u Ulice, gdje smo osnovali obitelj, a onda smo 1956. preselili u Čakovce, gdje sam živjela do Domovinskog rata. Poslije Drugoga svjetskog rata muža su mi stalno proganjali i zatvarali.

Zašto?
Tko to znade. To je onda bilo tako. On te tuži, on te sudi; ni kriva ni dužna. Ne znam, kažu, ako kuneš drugoga, kuneš sama sebe!

Godine su prošle brzo, makar teške i bolne, razmišljate li o njima?
Znate što sam radila? Dok mi je muž bio zatvoren, išla sam u tuđe njive, zavezala vreću preko ramena, pipala od struka do struka da li je netko preskočio ili zaboravio koji klip kukuruza. To bih donijela kući, djeca bi to iskrunila, a onda bih to nosila samljeti da bih imala brašna i kukuruznoga kruha.

Možete li reći da ste bili sretni u životu? Što vam je bilo najljepše?
Mogu. Iz daleka se hodalo pješice da se dođe do crkve, a išlo se svake nedjelje, bez ikakvog izostanka. Najveća mi je radost uvijek bila kad su mi se djeca i unučad okupljala kod mene. To je uvijek bilo veselje. Izmišljaju se igre. Natječu se... Na velike svetkovine smo svi zajedno hodočastili Gospi u Ilaču. Vodila sam sa sobom svu djecu. Djeca su uvijek sa mnom noćila tamo. Bosi bi otišli, bosi se vratili. Uvijek se sjetim jednog drveta, kako smo pod njim ležali.

Vas je rat zatekao u Tesliću (BiH). Od tada se više niste vidjeli sa svojom djecom. Što nakon svega toga osjećate kao majka?
Kao majku, srce me boli. Probudim se u noći, sin bio, sad ga više nema. Osjećam ih, razgovaram sa njima: “Nemoj, sine, otić, molim te!” “Neću, majko!” Probudim se, a njih nema.

Kako ste vi uopće preživjeli sve to?
S Bogom. Odmah sam se okrenula molitvi i ljudima. Tko zna što bih si učinila da toga nije bilo. Ja sam prije toga imala onaj oštri vrisak, da se daleko čulo kad sam od tuge zavrištala, a sad ništa, nemam više toga, samo tugu. Uvijek se nadam kako će odnekud doći.

Bolno je vraćati se unatrag. Ipak, s vašim sinovima ginuli su i mnogi drugi hrvatski sinovi i muževi, kćeri i majke. Da danas doznate, imenom i prezimenom, tko je počinio ubojstvo vaših sinova, što biste učinili? Što biste mu rekli?
Ne želim da se ikoga ubija. Ne daj Bože! Ni da njegovu muku itko doživi i gleda. To ne, nikako! Ali, da za ono što je učinio odgovara pred sudom, to svakako. Neka za svoje što je učinio i odgovara. Toliki su u Vukovaru ležali mrtvi jedan na drugome, a još nitko ne odgovara.

Što vas je vuklo naprijed, što vidite u budućnosti?
Bez Božje riječi, milosti i ljubavi nema ničega. Ako toga nema, ostaje samo mržnja i očaj. Ja nikoga ne mrzim, ali se ipak u Vukovar ne mogu vratit’.

09.07.2008.

 

 

   
 

Vatikanska komisija za Međugorje

Vatikan službeno istražuje "marijanska ukazanja" u hercegovačkom svetištu

Vatikan je uspostavio komisiju za istraživanje "marijanskih ukazanja" u Međugorju javlja Online-portal austrijske katoličke agencije. Katolički nadbiskup u Sarajevu, kardinal Vinko Puljić, je bosanskohercegovačkim medijima potvrdio spomenuto vatikansko izviješće. Po prvi put će jedna vatikanska komisija istražiti događaje u Međugorju.  Kard. Puljić je izjavio: "Komisija će s jedne strane provjeriti 'ukazanja', a s druge strane će također analizirati pastoralne djelatnosti tamošnjih svećenika."

Sarajevski nadbiskup Puljić je u više navrata nastojao posredovati u sukobu između mostarskog biskupa Perića i međugorskih franjevaca koji vuče duboke povijesne korijene. Posljedice "marijanskih ukazanja", koja su započela 24. lipnja 1981. bit će uključene u novo istraživanje.

Godine 1991. komisija Biskupske konferencije bivše Jugoslavije je posjetila Međugorje i utvrdila je da se tamo nije dogodilo ništa nadnaravno. Do sad Vatikan nije nikada istražio spomenuta ukazanja, niti ih potvrdio.

Povijesni korijeni spomemnutog sukoba sežu u 15. st. kada je prijestoljenasljednik Stjepan Vukšić Kosača preuzeo titulu "herzeg od sv. Save". Po njemu je cijela pokrajina nazvana Hercegovina. Njegov najmlađi sin je preuzeo islamsku vjeru i kao Ahmed Hercekoglu postao je veliki vezir Osmanskog carstva. Kako je Hercegovina postala dio osmanskog carstva franjevci su dobili dopuštenje od osmanskih vlasti da djeluju kao dušobižnici, a dosadašnja crkvena hijerarhija je ukinuta. Tako je ostalo do 1878. godine kada je u Bosnu i Hercegovinu umarširala austrijska vojska.  Nova austrijska uprava je obnovila crkvenu strukturu, ali su nastale teškoće oko integracije franjevaca unutar biskupijske župne strukture.

Dosadašnje službeno ne uplitanje Vatikana u međugorske događaje nije zaustavilo hodočasnike koji u tisućama posjećuju Međugorje.

Mostarski biskup Ratko Perić, u čijoj se biskupiji Međugorje i nalazi, još uvijek javno niječe ova "marijanska ukazanja".

O pozitivnim posljedicama i duhovnim plodovima Međugorja spomenuta agencija ništa ne govori. Poznato je, međutim, da Međugorje godišnje posjeti na stotine tisuća vjernika koji traže utjehu i put u životu. Brojna su obraćenja, nebrojene svete ispovijedi i duhovni plodovi koji se ovom "fenomenu" moraju priznati, a koje će, zacijelo novooformljena Komisija znati i pravo valorizirati.

08.07.2008.

 

 

   
 

Suradnik Veritasa – mladomisnik

Fra Ivan Penava slavio svoju Mladu misu u crkvi sv. Antuna u Zagrebu

Suradnik Veritasa – Glasnika sv. Antuna Padovanskoga, fra Ivan Penava, Reda franjevaca konventualaca, proslavio je jučer svoju Mladu misu u rodnoj župi sv. Antuna Padovanskoga u Zagrebu. Fra Ivan je treće je od četvoro djece Šimuna i Katice r. Gelemanović. Desetogodišnji odgoj i fomacija u sjemeništima Provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca urodio je plodom doživotnih zavjeta i svećeničkim ređenjem 21. lipnja ove godine po rukama Mons. Josipa Bozanića, nadbiskupa zagrebačkog.

Mladomisnik je trenutno na poslijediplomskom studiju iz pastoralne teologije u Würzburgu (Njemačka).

Fra Ivan Penava u Veritasu sudjeluje već četiri godine i zapaženi su njegovi intervjui koje uređuje za ovaj časopis. Osim u Veritasu fra Ivan je suradnik i u časopisu Apostol Bezgrešne.

Misnom slavlju je prethodila procesija od rodne kuće obitelji Penava u ulici Granice, koja je nastavljena usponom Strmom cestom i dalje ulicom Sveti Duh do župne crkve sv. Antuna. U koncelebraciji sa mladomisnikom su bila još dvojica novoređenika Provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca: fra Matija Antun Mandić i fra Michael Pavić te desetak drugih svećenika. Propovijedao je fra Josip Blažević.

Veliko mnoštvo vjernika je do zadnjeg mjesta ispunilo crkvu i zajedno sa mladomisnikom klicalo: "Ovo je dan što ga učini Gospodin".

07.07.2008.

 

 

   
 

Biblija za olimpijce

Kina će dozvoliti ograničeno dijeljenje Biblije za vrijeme Olimpijade

Kineska vlada izjavila je da će tijekom Olimpijade dozvoliti dijeljenje Evanđelja, Novog Zavjeta i cijele Biblije, iako to inače strogo kontrolira.

"The Bible Society", engleska kršćanska udruga, potvrdila je da će 50.000 dvojezičnih izdanja koja sadrže četiri Evađelja biti dostupna u Olimpijskom Selu u Pekingu, kao i u ostalih pet olimpijskih gradova. Također će tiskati 10.000 primjeraka Novoga Zavjeta i 30.000 Biblija.

Udruga je osigurala približno 400.000 dolara (254.000 eura) za troškove tiska, koji će obaviti "Amity Printing Press", u novoj multimilijunskoj tiskari otvorenoj prošlog mjeseca u Nanjingu. Izdavačka kuća "Amity Printing Press" iz svojih pogona svake sekunde izbaci jednu Bibliju. Prošloga rujna otisnuli su svoju pedeset milijunsku Bibliju.

Prvi put će se Biblija dijeliti izvan registriranih trgovina i uz odobrenje komunističke partije. Čak je i Olimpijski organizacijski odbor iz Pekinga dozvolio besplatnu upotrebu svoga loga na ovim tiskovinama.

Tijekom kineske kulturne revolucije, Biblija je bila zabranjena i oduzimana. Tiskanje Biblije u Kini nastavilo se tek krajem osamdesetih, uz pomoć udruga Biblije iz cijeloga svijeta.

Kršćani u Kini smiju posjedovati Bibiliju, ali još uvijek ih se proganja ukoliko prakticiraju kršćanstvo izvan registriranih crkava. Prema nekim izvorima, nedavno je zatvoreno mnoštvo "kućnih crkvi", a izgon kršćana stranaca se popeo na najvišu razinu još od 1950.-tih.

Učesnicima Olimpijade biti će dozvoljeno unositi religiozne materijale u Olimpijsko Selo za osobnu uporabu. Neki kineski službenici smatraju da je masovno dijeljenje religiozne literature obična propaganda, poput tekstova Dalai Lame.

U razdoblju od 1. travnja do kraja listopada, disidentima u Šangaju zabranjeno je govoriti s novinarima, napuštanje grada, protestiranje i prikupljanje peticija. Također se moraju "dobrovoljno" javljati policiji jednom tjedno, izvještavati svoje aktivnosti, te ne smiju učestvovati u okupljanjima na javnim mjestima.

Međunarodni Olimpijski odbor, u svojim rijetkim službenim protestima odjelu u Pekingu, izjavio je da "žali da su se davale političke izjave tijekom zatvaranja ceremonije nošenja baklje", te ih podsjetili na "potrebu da se razdvoje sport i politika, ujedno ih tražeći potporu da se slične situacije više neće ponoviti".

04.07.2008.

 

 

   
 

Svijet je sretan

Istraživanja Univerziteta Michigan govore da je svijet sve sretniji

Oduvijek smo sa golemim simpatijama gledali na skandinavske zemlje, kao mjesto blagostanja i mira. Sada je to i potvrdila grupa za socijalno istraživanje Univerziteta Michigan iz SAD-a, koja je došla do zaključka da su Danci najsretniji narod na svijetu. Razlog tome su ekonomski napredak, stabilnost i demokratska vlada Danske. Općenito, tvrdi ova grupa profesora i studenata, ljudi su puno sretniji danas nego prije dvadeset godina.

U proteklih 26 godina ispitano je preko 360.000 ljudi po cijelome svijetu, kojima su bila postavljena dva pitanje koliko su sretni (Uzimajući u obzir sve činjenice, možete li reći za sebe da ste veoma sretni, donekle sretni, ne baš toliko sretni ili ste potpuno nesretni? Kada sve sagledate, koliko ste trenutno zadovoljni svojim životom?). Na taj način su ispitani ljudi u 97 država, koje predstavljaju preko 90% stanovništva na zemlji.

Prema ovom istraživanju najsretnije države na svijetu su: Danska, Portoriko, Kolumbija, Island, Sjeverna Irska, Republika Irska, Švicarska, Nizozemska, Kanada i Austrija. Sjedinjene Američke Države su na 16. mjestu.

U grupu najnesretnijih država spadaju ove zemlje: Zimbabve, Izrael, Moldavija, Bjelorusija, Ukrajina, Albanija, Irak, Bugarska, Gruzija, Rusija. Nesreća ljudi u ovim zemljama je uzrokovana krutim zakonima i jakom političkom moći.

"Vjerujem da postoji jaka veza između mira i blagostanja", izjavio je Ronald Inglehart, politikolog sa Institutu za socijalna istraživanja u Michiganu. On je još dodao: "Također postoji i jaka veza između demokracije i mira. Zemlje u kojima vlada demokracija su miroljubivije od onih u kojima to nije slučaj". I još zaključuje Inglehart: "Na kraju krajeva, najvažnija odrednica sreće jest procjena koliko je ljudima dozvoljeno da sami oblikuju svoj život i sreću".

03.07.2008.

 

 

   
 

Web stranice Pavlove godine bilježe rekorde

Brojni korisnici interneta sve više posjećuje službene stranice Pavlove godine

Službena web stranica Pavlove godine www.annopaolino.org papinske rimske Bazilike sv. Pavla izvan zidina, nakon svečanog otvorenja jubileja 2000 godina od rođenja apostola Pavla, bilježi sve veći porast posjetitelja. Zanimanje za ovu stranicu je poraslo od kada je, pred mjesec dana, osim talijanskog i francuskog, stranica ponudila svoje usluge i na španjolskom i engleskom jeziku. Posjećuju ih vjernici iz cijeloga svijeta, a među njima je najviše onih iz Centralne i Južne Amerike (Argentina, Meksiko, Čile, Brazil). Također je zabilježen i golem broj posjetitelja iz SAD-a i Kanade. Zanimanje za ovu stranicu je golemo, što je vidljivo i iz dnevnih statistika. Naime, svakoga dana ovu stranicu u prosjeku posjeti oko 6.000 posjetitelja, a samo na dan 28. lipnja stranicu je posjetilo skoro 33.000 Internet korisnika.

Posjetitelji najviše otvaraju rubriko gdje mogu upisati svoje molitve. Također su jako posjećene i rubrike gdje posjetitelji mogu vidjeti slike bazilike (Foto galerija), kao i rubriku vijesti.

01.07.2008.



© 1999-2014 * Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s