Bazilika sv. Antuna - Padova
Lipanj 2018.

   

Veritas
Arhiva
Sv. Antun
Dragi sveti Antune
Bazilika sv. Antuna
Slike sv. Antuna
Promocije
Povijest
Pretplata
Gdje smo
Drugi o nama

 

 

 

.

Pogledajte film

Pogledajte film 2

Pogledajte film 3

NAJAVLJUJEMO

HODOČAŠĆE U PADOVU

Organiziramo hodočašće "Putovima svetog Antuna" u Padovu, Arcellu i Camposampiero

U 2018. godini hodočastit ćemo:

22. rujna
27. listopada

PROGRAM HODOČAŠĆA

HODOČAŠĆE U POLJSKU

Stopama sv. Maksimilijana
24. - 30. lipnja 2018.

PROGRAM HODOČAŠĆA

VERITASOVO EPSKO HODOČAŠĆE U FRANCUSKU

6. - 14. rujna 2018.

PROGRAM HODOČAŠĆA (pdf)

 

Preporučite stranicu
prijateljima
Forum


Zatražite
novi broj "Veritasa" gratis
(samo Hrvatska)

 
Pretraživanje
izdanja:
Mje
God
 
 
 Arhiva izdanja
 
Liturgijski kalendar Liturgijski kalendar
 .

 Vrijeme Vrijeme
 

Fra Vladimir Vidović – novi glavni urednik "Veritasa"

Dana 16. svibnja 2018. godine za vrijeme drugoga dijela
redovitoga provincijskoga kapitula Hrvatske Hrvatske provincije
sv. Jeronima franjevaca konventualaca za novoga glavnog urednika
mjesečnika „Veritas – Glasnik sv. Antuna Padovanskoga“ izabran je
fra Vladimir Vidović. Fra Vladimir Vidović je rođen 1982.
od oca Ante i majke Smilje, kao prvo od četvero djece.
U postulaturu Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca
primljen je 2007. godine. Iste godine upisao je Katolički bogoslovni fakultet
u Zagrebu. Nakon godine postulature ulazi u novicijat u samostan
svetoga Frane na Cresu. Po završetku godine kušnje fra Vladimir
daje svoje prve redovničke zavjete te nastavlja studij na KBF-u
u Zagrebu na kojem 2013. godine diplomira. 6. listopada 2013.
Fra Vladimir je zaređen za đakona u zagrebačkoj katedrali po rukama
kardinala Josipa Bozanića, a za prezbitera u Slakovcima 2013. godine
po rukama msgr. Đure Hranića, nadbiskupa đakovačko-osječkoga.

 

 
 

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

 
 

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

 
 
 

 

 

 

11. nedjelja kroz godinu

 
   
 

Ez 17, 22-24
2 Kor 5, 6-10
Mk 4, 26-34

 
 

Razmatranje

 
     
 

Rast Božjega Kraljevstva

Prispodobama u današnjem Evanđelju Isus iznosi čudesni rast Božjega kraljevstva i njegovo širenje. Ne iznosi nauku o kraljevstvu, nego govori o dolasku kraljevstva. Svrha prispodoba nije da puku skrije pouku, nego da je očituje razumljivim jezikom. Ali svi ne razumiju. “Bliži” se zanimaju za pouku i njima Isus omogućava da dublje shvate i prodru u svu istinu.

Prvo čitanje donosi nam prispodobu o cedru proroka Ezekiela. Cedar je kraljevsko drvo, prikladan da bude znak kraljevske moći. Možda prorok ima u vidu mit o kralju drveta, koje raste u središtu zemlje i svojom sjenom prekriva sav svijet. Prorok to uzima kao prispodobu i tumači je povijesno. Želi narod ohrabriti i utješiti. U pozadini je razorenje Jeruzalema, nevjernog Izraela, sveopća katastrofa. Bog sada zakletvom potvrđuje obnovu Izraela. “S vrha cedra velikoga, s vrška mladih grana njegovih odlomit ću grančicu i posadit je na gori visokoj... Razgranat će se ona i postati cedar predivni... i sve ptice gnijezdit će se u sjeni grana njegovih.” Ova obnova je plod Božje dobrote. I svi će narodi (ptice) znati da sam ja Jahve. Obraćenje neće biti plod razmišljanja, nego činjenica promatranja i svjedočiti će kako Bog od mrtvog Izraela (drvo suho) čini narod veliki.

Evanđelje nam donosi dvije dražesne usporedbe. Prva o sjemenu koje samo od sebe raste bačeno u zemlju. Bog stvaranjem zemlji daje tu moć. Moramo se staviti u tadašnje prilike, kad seljak nije poznavao današnju agrotehniku. Danas seljak prati rast i uklanja štetočine u vrijeme rasta i dozrijevanja. No ostaje istina u prispodobi, da čovjek ne zna kako nastaje, raste i dozrijeva sjeme bačeno u zemlju. Isus to primjenjuje na Kraljevstvo Božje. Ne ovisi o čovjekovu trudu, on može bdjeti ili spavati, sjeme samo od sebe raste i donosi plod.

Farizeji misle da se dolazak kraljevstva može pospješiti pokorom; zeloti silom i oružanom pobunom; apokaliptičari misle da mogu odrediti vrijeme, način i mjesto na temelju čudnovatih proračuna. Dolazak kraljevstva je Božje, a ne ljudsko djelo. Ono je već prisutno u Isusu Kristu.

I druga prispodoba o gorušičnom zrnu, poslovično sitnom u Isusovo vrijeme, koje se razvije u razgranato stablo, nerazmjerno sjemenu, te se i ptice pod sjenom njegovom gnijezde. Na čuđenje sviju Kraljevstvo se širi i zahvaća sve narode svijeta.

U obje prispodobe naglašeno je da Kraljevstvo Božje nije plod čovjekova rada, nego Božjeg zahvata, iako ljudska nedostatnost služi za njegovo ostvarenje. Ono je već sada prisutno u Isusu Kristu, ono već sada raste i razvija se. Nezamjetne ali neodoljive sile biljnog života pomažu nam shvatiti Božje djelovanje. Rast kraljevstva ne ovisi o političkim, novčanim i kulturnim faktorima, nego od unutarnje snage koja djeluje u Crkvi, a to je sila Duha Svetoga. To ulijeva u nama vedrinu i nadu u pobjedu Kristova kraljevstva pa i u danima progonstva, kad nam se čini da je ono osuđeno na nestanak i na potpunu propast.

Pavao govori o napetosti između sadašnjeg i budućeg vremena. Sadašnji život nije hod u gledanju (bez slika, nije konačno postignuće i posjedovanje) nego hod u vjeri. Vjera je blago ali nije sigurnost posjedovanja. Mi živimo useljeni u tijelu i iseljeni od Gospodina koji je dostigao puninu svoje stvarnosti za sav svijet. Kršćanin shvaća stvarnost svoga položaja i najradije bi prešao iz stanja odvojenosti: “iseliti se iz tijela i useliti se k Gospodinu”. Ali izražava žarku želju da bude po volji Gospodina. Ne prezire sadašnjost, niti umanjuje vrijednost ovoga života, niti smatra ovozemno stanovanje tamnovanje duha (platonizam). I jedno i drugo je povezano, sadašnjost i budućnost, glavno je da omilimo Gospodinu. Sadašnji život je traženje, što ćemo sigurno naći u budućem životu. Pojaviti nam je se “pred sudištem Kristovim, da svaki dobije što je kroz tijelo zaradio – bilo dobro, bilo zlo”. A jesmo li dobro upotrijebili vrijeme vjere, da na kradju uđemo u posjed gledanja?

Kraljevstvo Božje ne smijemo svesti na ideološku, sociološku, etičku razinu, da postane neplodno i siromašno u popisu etičkih čina koje smo učinili. Ono je milost, prije svega hod Boga ususret čovjeku. Naša molitva mora biti hvala, poklon i zahvala na tom daru, više nego molba i prošnja.

Pred budućnošću bezvjerci padaju u očaj pred raspadanjem u smrti: čovjek se u smrti raspada u ništavilo; epikurejci prihvaćaju sadašnjost kao pozlaćeni zatvor i nastoje se naužiti što više zemaljskih užitaka; Pavao i vjernici nazrijevaju važnost sadašnjosti i ne gledaju u njoj predsoblje vječnosti, nego mjesto da se žrtvuju u ljubavi za bližnjega, svjesni da je Isus pobijedio smrt i da ih čeka slava u ljubavi i intimnosti s Ocem.

Riječ Božja posijana u naše srce raste i kad mi “spavamo”, i u našim rastresenostima i u ravnodušnostima. To je izvor naše nade i predanja u Boga. Nitko se ne spašava po svojim djelima nego po vjeri i milosti. Međutim, djela moraju biti plod i znak da smo doista prihvatili u vjeri Kraljevstvo Božje i da ga provodimo u život.

 

 

 

 


D
 

 

Gaudete et exsultate

Papa Franjo:
Gaudete et exsultate


 

Zašto moliti, kako moliti

Enzo Bianchi:
Zašto moliti, kako moliti


 

Mudrost kršćanskih mistika

David Torkington:
Mudrost kršćanskih mistika


 

Jehovini svjedoci

Celestin Tomić:
Jehovini svjedoci


 

Interpretacija Isusa Krista izvan kršćanstva

Josip Blažević -
Josip Šimunović (ur.):
Interpretacija
Isusa Krista
izvan kršćanstva


 

Spisi

Maksimilijan Kolbe:
Spisi (I)


 

Život sv. Franje Asiškoga

Yves Ivonides:
Život sv. Franje Asiškoga


 

Trijumf ljubavi

Raffaele Di Muro:
Maksimilijan Kolbe
Trijumf ljubavi


 

Nasljeduj Mariju

Nasljeduj Mariju
NOVO izdanje


 

Sscijentologija

Jana Jacobi:
Scijentologija


 

Skroviti život Katarine Labouré

Anne Bernet:
Skroviti život
Katarine Labouré


 
 
Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga - Arhiv

© 1999-2018 :: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb,
tel. (01) 37-77-125; (01) 37-77-127; faks (01) 37-77-252; e-mail: veritas@veritas.hr

U suradnji s